EUROPSKA svemirska agencija (ESA) upozorila je prošli tjedan europske čelnike i kompanije da prestanu pomagati američkom milijarderu Elonu Musku da zavlada novom svemirskom ekonomijom postavljanjem tisuća satelita za internetske usluge u nižu orbitu Zemlje.
Josef Aschbacher, novi glavni direktor ESA-e, naglasio je da već sada jedan jedini privatnik, Musk, ima najviše satelita postavljenih u orbiti što mu, u odsutnosti odgovarajuće konkurencije, omogućuje da sam određuje pravila.
“Imate jednu osobu koja posjeduje polovicu aktivnih satelita na svijetu. To je prilično nevjerojatno. De facto, on donosi pravila. Ostatak svijeta, uključujući Europu... ne reagira dovoljno brzo”, rekao je.
Dominacija jedne osobe u svemiru
Dodao je da Europa svojom sporom reakcijom riskira da Muskovo raspoređivanje satelita i zagušenje slobodnog prostora u niskoj orbiti u sklopu projekta Starlink onemogući kompanijama u regiji da ostvare vlastite potencijale u tom poslovnom prostoru.
“Svemir će postati mnogo ograničeniji u smislu frekvencija i orbitalnih prostora”, rekao je Aschbacher u intervjuu za Financial Times.
“Vlade Europe zajedno bi trebale imati interes... davati europskim pružateljima internetskih usluga jednake mogućnosti za poštenu igru na tržištu”, dodao je.
Ralph Dinsley, osnivač Northern Space and Security Ltd (NORSS), koji prati objekte u svemiru i zalaže se za održivo korištenje svemira, rekao je da činjenica da Musk velikom brzinom proizvodi i lansira satelite podrazumijeva da se može kretati brže od konkurencije kako bi zauzeo najpoželjnije orbitalne prostore.
“Brzinom kojom ih on stavlja u orbitu, gotovo zaposjeda te orbitalne prostore, jer nitko ne može ući tamo. On stvara Muskov suverenitet u svemiru”, upozorio je.
Aschbacher kaže da je jasno da su američki regulatori, koji su dio nacionalne vlade, “zainteresirani za razvoj ne samo gospodarstva već i određene dominacije određenih gospodarskih sektora. Ovo se događa... vrlo, vrlo, vrlo, vrlo jasno. I to vrlo snažno”, dodao je.
Europskim kompanijama Musk za sada dobro dođe
Velike europske države za sada nalaze interes u podupiranju Muskovih ambicija. Primjerice, kako piše Ars Technica, Njemačka je tražila od Međunarodne telekomunikacijske unije da joj odobri frekvencije za 40.000 novih satelita iz flote Starlink.
Američki milijarder u lipnju je objavio da je njegova kompanija SpaceX spremna potrošiti između 20 i 30 milijardi dolara na proširenje Starlinka.
Aschbacher je rekao da je Muskov Starlink već toliko velik da je regulatorima ili suparnicima teško sustići ga.
Starlink i OneWeb, koji podržava britanska vlada, predvode u stvaranju goleme konstelacije tisuća satelita u niskoj orbiti koji bi trebali osigurati širokopojasni pristup na mjestima teško dostupnima kabelima.
Dvojbe oko isplativosti
Neki analitičari postavljaju pitanje može li satelitski internet biti održiv poslovni model jer je uglavnom usmjeren na udaljena područja, gdje možda nema dovoljno ljudi koji bi mogli platiti visoke tarife potrebne za naknadu troškova ulaganja.
Starlinku bi trebalo nekoliko milijuna pretplatnika koji bi plaćali oko 99 dolara mjesečno da bi kompenzirali ulaganje od 5 milijardi dolara u godini dana, rekao je analitičar Tim Farrar, predsjednik TMF Associatesa, kalifornijske istraživačke i konzultantske kompanije za savjetovanje o telekomunikacijama.
Ulaganje od 30 milijardi dolara tijekom desetljeća ne bi zahtijevalo dramatičan porast pretplatnika, no da bi se postigla Muskova projekcija prihoda od otprilike 30 milijardi dolara godišnje za 2020., bilo bi potrebno imati na desetke milijuna pretplatnika, upozorio je Farrar.
Novi igrači na tržištu
No, kako troškovi satelita i njihova lansiranja ubrzano padaju, javlja se nova generacija kompanija koje također nalaze interes u pružanju komercijalnih usluga koje omogućuju sateliti postavljeni u niskoj orbiti, kao što su primjerice promatranja određenih procesa na Zemlji.
Utrka za iskorištavanjem tog potencijala izazvala je zabrinutost zbog nepostojanja globalnog sustava upravljanja svemirskim prometom za nisku Zemljinu orbitu, u području do 2000 km iznad Zemlje.
Prošle godine, Udruženje satelitske industrije procijenilo je da bi u orbiti do 2029. moglo biti više od 100.000 komercijalnih svemirskih letjelica.
U europskom satelitskom sektoru dominiraju tradicionalni operateri koji se oslanjaju na mnogo manji broj skupih satelita u visokoj orbiti za pružanje usluga kao što je televizijski prijenos.
Iako Međunarodna telekomunikacijska unija koordinira raspodjelu radiofrekvencija, ne postoji sveobuhvatno međunarodno tijelo ili regulator koji bi kontrolirao lansiranje satelita. Stoga postoji strah da će, kako orbite postanu pretrpane, rasti rizik od sudara satelita, koji bi mogao generirati katastrofalne količine svemirskog otpada. Svemirsko smeće već sada počinje predstavljati veliku opasnost.
Steve Collar, izvršni direktor satelitskog operatera SES, rekao je da se industrija "kreće prema situaciji u kojoj će biti raspoređeno previše satelita. Mnogi od ovih planova izravan su odgovor na činjenicu da nitko ne regulira pravilno i sigurno postavljanje satelita.
Prosvjedi astronoma
Kako smo već pisali na Indexu, Musk se već ranije našao na udaru astronoma i raznih udruga i zajednica zbog ekspanzije programa Starlink. Naime, ti sateliti stvaraju svjetlosno onečišćenje koje otežava astronomska promatranja sa zemaljskih teleskopa.
Prema Američkom astronomskom društvu, ali i brojnim drugim stručnjacima i predstavnicima raznih vjerskih i kulturnih skupina, rojevi satelita uskoro će uzrokovati jako svjetlosno zagađenje noćnog neba, nagrdit će astronomske fotografije, uzrokovati frustracije u brojnim zajednicama čija su vjerovanja povezana sa zvijezdama te, što je možda najvažnije, otežati istraživanja svemira, osobito udaljenih galaksija, tamne tvari, tamne energije i eksplozija zvijezda.
Također, sateliti ometaju istraživanje asteroida, koje je važno za otkrivanje i praćenje tijela koja bi mogla biti opasna za Zemlju.
Konačno, sateliti bi se s vremenom, kako ih bude sve više, mogli početi sudarati i uništavati jedni druge te stvarati svemirsko smeće i padati na Zemlju.