Europol bilježi porast slučajeva: Djecu putem videoigara prisiljavaju na ubojstva

Ilustracija: EPA

Kriminalne mreže "naoružavaju djecu" kako bi činila mučenja i ubojstva, vrbujući ih putem popularnih videoigara i pametnih telefona, a roditelji često nisu ni svjesni opasnosti, upozorila je čelnica Europola. Prema njezinim riječima, te skupine danas predstavljaju najveću pojedinačnu kriminalnu prijetnju Europskoj uniji jer ciljanjem djece destabiliziraju društvo i uništavaju obitelji, piše Politico.

"Instrumentalizacija djece za organizirane kriminalne skupine ono je što se trenutno događa na europskom tlu", izjavila je Catherine De Bolle, izvršna direktorica Europola. "Oni naoružavaju djecu za mučenje ili ubijanje. Više se ne radi o sitnoj krađi. Radi se o velikim zločinima."

Kao "najgori slučaj" s kojim se Europol susreo navela je onaj u kojem je mladiću naređeno "da ubije svoju mlađu sestru, što se i dogodilo". "To je okrutno, nikada prije nismo vidjeli nešto slično", dodala je.

Od bezazlenog chata do naručenog ubojstva

Kriminalci proces vrbovanja započinju tako što se pridružuju djeci u videoigrama za više igrača koje imaju opciju chata. Tamo započinju razgovor o naizgled bezopasnim temama poput kućnih ljubimaca i obitelji kako bi stekli njihovo povjerenje.

Nakon toga, komunikaciju prebacuju na zatvorene kanale gdje ih nagovaraju da podijele osobne podatke, poput adrese. Tada počinju ucjene ili podmićivanje kako bi dijete natjerali na nasilje, uključujući mučenje, samoozljeđivanje, pa čak i ubojstvo ili samoubojstvo.

Europol je zabilježio 105 slučajeva u kojima su maloljetnici bili uključeni u nasilne zločine "izvršene kao usluga", a među njima je i 10 naručenih ubojstava. Iz agencije navode kako mnogi pokušaji ne uspijevaju jer su djeca neiskusna.

"Također imamo djecu koja ne izvrše naredbu i tada, na primjer, kriminalci ubiju djetetovog ljubimca, tako da dijete vrlo dobro zna: "Znamo gdje živiš, znamo tko si, poslušat ćeš, a ako ne, ići ćemo još dalje i ubiti tvoju majku ili oca"", upozorila je De Bolle.

Kriminalci djeci nude i novac, ponekad i do 20.000 dolara za ubojstvo. Iako su na meti često ranjiva djeca s psihološkim problemima ili žrtve vršnjačkog nasilja, De Bolle naglašava da su i sretna djeca u opasnosti. "Radi se i o drugima, mladima koji nisu ranjivi, već samo žele nove cipele - cipele koje su vrlo skupe."

Šefica Europola upozorila je da mlade ponekad vrbuju i državni akteri za potrebe hibridnog ratovanja. "Imate to i kod aktera hibridnih prijetnji koji traže model "zločina kao usluge", mlade počinitelje da prisluškuju stranu državu, da prisluškuju komunikaciju oko zgrada."

Nove prijetnje: Narko-podmornice i umjetna inteligencija

De Bolle je u razgovoru istaknula i druge rastuće prijetnje. Među njima se ističu korištenje takozvanih narko-podmornica za krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike u Europu te eksplozija internetskih prijevara potaknutih razvojem umjetne inteligencije.

Objasnila je kako su kriminalci diversificirali svoje metode. Umjesto da kokain prevoze isključivo u kontejnerima do velikih luka poput Hamburga, Rotterdama i Antwerpena, sada koriste i polupodmornice. One plove od Južne Amerike do sjevernoatlantske obale Europe, gdje ih dočekuju gliseri koji ilegalni teret iskrcavaju, prema podacima Europola, najčešće preko Portugala.

Iako je Europa "preplavljena drogom", De Bolle kaže da kriminalne organizacije još lakše i više mogu zaraditi putem internetskih prijevara. "Umjetna inteligencija je multiplikator kriminala", rekla je. "Sve se radi tisuću puta više i brže.

Zlouporaba umjetne inteligencije leži u phishing e-mailovima - više ih ne prepoznajete tako lako jer je jezik ispravan." Dodala je kako "cvjetaju" i "romantične prijevare" jer "ljudi traže ljubav, također online."

"S deepfakeovima i sustavima za automatizaciju glasa, vrlo je teško za tijelo za provedbu zakona prepoznati razliku od autentične slike", naglasila je. Zbog svega navedenog, De Bolle smatra da Europol, uz sudsko odobrenje, mora imati pristup šifriranim porukama kako bi razbio kriminalne mreže.

"Kada sudac odluči da nam je potreban pristup podacima, online pružatelji usluga trebali bi biti prisiljeni dati nam pristup ovoj šifriranoj komunikaciji", zaključila je, upozorivši da će bez toga policija "biti slijepa i tada nećemo moći obavljati svoj posao."

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.