Rusija ne želi suradnju s Europom, a ako europske zemlje žele osigurati mir i prosperitet, moraju postaviti jasne granice Moskvi, rekao je češki predsjednik Petr Pavel u danas objavljenom intervjuu za austrijski list Die Presse.
Napetosti između Rusije i Europe su u konstantnom porastu otkako je Moskva pokrenula totalnu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Prema riječima češkog predsjednika, Rusija sebe i dalje vidi kao supersilu koja ima pravo diktirati pravila svima ostalima. Potpora Europe Ukrajini stoga je u njezinu interesu, dodao je.
"Ako ne uspijemo, to bi moglo dovesti do ozbiljnih komplikacija"
"Ako želimo održati sigurnost i prosperitet u ovom dijelu Europe, moramo postaviti jasne granice Rusiji", rekao je Pavel u intervjuu pa dodao: "Ako ne uspijemo, to bi moglo dovesti do ozbiljnih komplikacija u budućnosti."
Pavel je rekao da se mir s Rusijom ne može postići prihvaćanjem njezinih ciljeva. Upozorio je da Moskva nastoji vratiti moć i utjecaj iz doba Sovjetskog Saveza, dodavši da neće biti miroljubiv partner.
"Moramo se spremiti za dugoročnu konfrontaciju"
Europa bi se trebala pripremiti za dugoročnu konfrontaciju s Rusijom, smatra predsjednik. "Jednom kada se Moskva bude ponašala na konstruktivan način, trebala bi i Europa, ali ako Rusija djeluje protiv naših interesa, moramo se suočiti s tim. Jer u suprotnom će naš stil života i naše vrijednosti biti ugroženi", rekao je češki predsjednik.
Češke vlasti nedavno su završile istragu o smrtonosnim eksplozijama skladišta streljiva na češkom tlu 2014., zaključivši da iza sabotaže stoje ruski operativci.
Prema Pavelovim riječima, još uvijek postoji mogućnost da Rusija shvati da ne može postići vojnu pobjedu u Ukrajini, što bi moglo dovesti do pregovora. Predsjednik je ipak rekao da je malo vjerojatno da bi Kijev u dogledno vrijeme mogao osloboditi sve svoje okupirane teritorije.
Osim neuspješnih pregovora početkom 2022., nije bilo izravnih mirovnih pregovora između Kijeva i Moskve tijekom cijelog rata. Rusija nije pozvana na predstojeći lipanjski mirovni summit u Švicarskoj. Vadim Skibicki, zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je da su mirovni pregovori mogući najranije u drugoj polovici 2025. godine.