HUP tražio odgodu podizanja minimalne plaće. Plenković: To se neće dogoditi

Foto: Davor Puklavec/Pixsell

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković poručio je danas da neće odgoditi podizanje minimalne plaće za 2026., što traži Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te istaknuo da su dobiti kompanija narasle dvostruko u odnosu na 2016., posebice u sektorima gdje ljudi svaki dan kupuju.

"Čuli smo tu poruku. Neće se odgoditi. Oni koji generiraju inflaciju s ovolikim prihodima i dobitima hoće da se zaustavimo na tome da postupno i još uz posebne mjere onim sektorima gdje stvarno postoje ljudi koji rade za minimalnu plaću da ih ne dižemo uopće ili da ih dižemo neznatno. To se neće dogoditi", rekao je Plenković nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora upitan o apelu HUP-a.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) apelirala je jučer na Vladu da zbog zaštite radnih mjesta u industriji ne podiže minimalnu plaću za 2026. godinu i time pruži "priliku industriji da obnovi investicije i povrati izgubljenu konkurentnost".

Progovorio i o slučaju Martine Dalić

Plenković je pojasnio kako postoji povjerenstvo koje vodi Ministarstvo rada u kojem su sindikati, specijalisti, profesori i poslodavci te će na temelju svih mišljenja donijeti odluku koja je, kaže, uvijek razumna, realna i ekonomski održiva.

Komentirajući to što je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić kupila dionice Podravke za 54.432 eura u vrijeme dok joj je bilo zabranjeno trgovati dionicama, predsjednik HDZ-a odgovorio je da je ona priznala da je pogriješila te je obavijestila Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (HANFA). "Neka to završi u nadležnosti HANFA-e", poručio je.

Upitan o sutrašnjoj raspravi u Hrvatskom saboru o konačnom prijedlogu Zakona o obrani te kad se mogu očekivati prvi ročnici u vojarnama, predsjednik Vlade izrazio je uvjerenje da će se zakon donijeti te stupiti na snagu. Nakon toga je sve planirano da cijeli proces krene početkom iduće godine, poručio je.

Pitali su ga čini li guverner HNB-a dovoljno

Zamoljen za komentar podataka Eurostata po kojem hrvatski javni dug u BDP-u pada, pri čemu smo tu ispod europskog prosjeka, odgovorio je da je to dobro jer je to jedan od kriterija iz Maastrichta.

Upitan misli li da guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić čini dovoljno u Frankfurtu, gdje se donose sve monetarne odluke vezane uz euro kako bi olakšao inflatorne pritiske u Hrvatskoj, Plenković je kazao da je stabilnost cijena temeljna zadaća HNB-a.

"Bez obzira što smo ušli u eurozonu i što je značajnija uloga Europske središnje banke, postoje načini na europskoj i na nacionalnoj razini da i oni (HNB) daju svoj doprinos", istaknuo je.

"Inflacija je domaći, hrvatski proizvod"

Smatra i kako je važno svim gospodarskim akterima poslati poruku da formiraju razumne cijene jer, upozorio je, imamo trend da inflacija nije zbog vanjskih faktora. "To je domaći, hrvatski proizvod. Inflacija nažalost pogađa one koji imaju najmanja primanja", rekao je.

Pritom se, dodao je, onima koji to čine omogućava brža i veća dobit u kraćem roku, dok oni koji imaju najmanje to osjećaju najviše. Tada se i odgovornost traži na Vladi, koja je stvorila pretpostavke gospodarskog rasta, visoke zaposlenosti, velike socijalne osjetljivosti.

"Inflacija je umjetno generirana i nepotrebna"

Plenković stoga drži kako taj dio odgovornosti trebaju preuzeti i oni koji tu inflaciju generiraju. Istaknuo je da su dobiti naših kompanija narasle dvostruko u odnosu na 2016., posebice u sektorima gdje ljudi svaki dan nešto kupuju.

"Netko je tu zaradio, a nije dobro da se to događa na uštrb onih koji imaju najmanje", naglasio je. Smatra i da se nama događa inflacija koja je "umjetno generirana i nepotrebna". Poručio je i da nećemo moći uhvatiti korak s najrazvijenijima ako plaće i mirovine neće ići gore te biti veća zaposlenost i manja nezaposlenost.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.