TURSKA će novu vlast birati u ovu nedjelju, kad se održavaju predsjednički i parlamentarni izbori. Prema anketama, aktualni predsjednik Tayyip Erdogan zaostaje za svojim glavnim suparnikom Kemalom Kilicdarogluom.
Anketa: Kilicdaroglu 49.3, a Erdogan 43.7 posto
Anketa koju je proveo anketar Konda je pokazala da Erdogan ima 43.7 posto potpore, a Kilicdaroglu 49.3 posto, čime mu nedostaje samo malo od većine potrebne za pobjedu u prvom krugu.
Ovo je prvi put nakon 20 godina, otkako je 2003. prvi put došao na vlast, kako Erdogan nije favorit na izborima u Turskoj. Ukupno će 64 milijuna Turaka s pravom glasa, od njih 85 milijuna, birati novog predsjednika i parlament. Izlaznost na izborima 2018. bila je veća od 86 posto u samoj Turskoj.
Ako nitko ne osigura većinu, izbori idu u drugi krug, koji je zakazan za 28. svibnja. Još jedan kandidat je Sinan Ogan. Za vrijeme pisanja ovog teksta agencije javljaju kako je kandidat Muharrem Ince odustao od predsjedničke kandidature.
Ovaj potez smatra se udarcem Erdoganu. Uz njegovo povlačenje, glavni turski burzovni indeks skočio je 6 posto. Financijska tržišta su na rubu s obzirom na to da je Kilicdaroglu obećao preokrenuti Erdoganovu neortodoksnu ekonomsku politiku.
Ince, koji je imao 2.2 posto potpore u anketi Konde, rekao je da je bio meta klevetničke kampanje uključujući lažne videozapise i dokumente koji su kružili društvenim medijima, te je optužio novinare i tužitelje da ne rade svoj posao.
"Ne bojim se spletki, lažnih videomontaža, faktura i nepostojećih džipova. Tome se odupirem već 45 dana", rekao je dodavši da su ga neki optuživali da radi s Erdoganom na sprečavanju Kilicdarogluovog izbora. "Odustajem od kandidature. Ovo radim za svoju zemlju", rekao je.
Tko su točno kandidati?
Predsjednik Recep Tayyip Erdogan (69) bio je gradonačelnik Istanbula od 1994. do 1998. godine. Od 2003. do 2014. bio je premijer Turske. Predsjednik Turske, 12. po redu, postao je 2014. godine.
Ustavni referendum je proveo 2017., čime je učvrstio svoju moć. Uskoro je uveo predsjednički sustav. Od tada ured premijera više ne postoji. Predsjednik je taj koji imenuje i razrješuje ministre i rukovodi uredom premijera. Smatra se kako ima ovlasti kojima političke procese, upravu i pravosuđe kontrolira više nego ijedan turski državnik u posljednjih 100 godina.
Erdogan je kandidat Narodne alijanse, koju uz njegov AKP čine ekstremno nacionalistički MHP i BBP, kao i islamističke Nova stranka blagostanja i HÜDAPAR. Erdogan pred izbore obećava nastavak predsjedničkog sustava, niže kamatne stope i jaku, neovisnu Tursku s utjecajem u široj regiji.
Turski Gandhi
Kilicdaroglu (74), kojeg nazivaju i turski Gandhi, kandidat je najvećeg oporbenog saveza, koji se sastoji od šest stranaka iz različitog političkog spektra. Vodeća stranka je sekularna Republikanska narodna stranka, na čijem je čelu Kilicdaroglu.
Kampanja Kilicdaroglua temelji se na preobrazbi Turske i vraćanju na parlamentarni sustav, kao i poništavanju većine drugih Erdoganovih ustavnih promjena.
Želi obnoviti parlamentarnu demokraciju, vladavinu prava, slobodu izražavanja i slobodu medija te osigurati da se ponovo poštuje dioba vlasti. Kilicdaroglu je nedavno za Deutsche Welle rekao da bi, ako bude izabran na dužnost, ukinuo članak koji propisuje kazneno djelo vrijeđanja predsjednika, članak koji je Erdoganu omogućio da mnoge ljude izvede pred sud .
Kilicdaroglu i njegov oporbeni savez od šest stranaka obećavaju preobrazbu Turske i ponovo pretvaranje u "jak parlamentarni sustav". Oni žele poništiti što više Erdoganovih ustavnih promjena kojima je povećao svoju moć. Zalaže se za približavanje Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama, ali i za povratak većeg dijela izbjeglica u Siriju, na dragovoljnoj osnovi.
Spomenuli smo da je Ince (59) povukao kandidaturu Radi se o bivšem članu CHP-a, ujedno i predsjedničkom kandidatu ove stranke na izborima 2018. godine, kad je osvojio nešto više od 30 posto glasova. Ove godine suočio se s nizom kritika jer se kandidirao samostalno.
Četvrti kandidat je Sinan Ogan (55), koji zastupa nacionalističke vrijednosti. "Čim budem izabran za predsjednika, poslat ću nazad sve izbjeglice i bjegunce koji kradu budućnost turske omladine", jedna je od njegovih izjava. Ne daju mu se ozbiljne šanse. Prema anketi Konde, potpora četvrtom predsjedničkom kandidatu Sinanu Oganu iznosi 4.8 posto.
Erdogan održao skup s, kaže, 1.7 milijuna ljudi
Što se tiče same kampanje, Erdogan je 7. svibnja održao masovni predizborni skup u Istanbulu. Erdogan je građanima poručio da je na skup došlo 1.7 milijuna ljudi.
Podsjetio je na postignuća svoje vlade, koja je na vlasti 21 godinu.
"Rođen sam u Istanbulu i bio sam gradonačelnik ovog grada. Marširali smo zajedno do kabineta premijera, a onda i do predsjednika. Istanbul danas vrišti. Poslat ćemo nekoga u mirovinu 15. svibnja. Prema službenim podacima, na ovom skupu se nalazi 1.7 milijuna ljudi", rekao je Erdogan građanima.
Zastupao je tradicionalističke vrijednosti.
"AKP i druge stranke u našem savezu nikada ne bi bile pro-LGBT jer je obitelj za nas svetinja. Pokopat ćemo one koji su pro-LGBT u glasačkoj kutiji", rekao je okupljenima.
Erdogan je posljednjih godina pooštrio svoju retoriku protiv LGBT zajednice, često nazivajući njezine članove "devijantnima". Protivnika je nazvao pijancem.
"Razlika između nas i Erdogana je razlika između crnog i bijelog"
"Moji ljudi neće dopustiti da pijanci izađu na pozornicu", rekao je Erdogan. "Moja nacija će dati potreban odgovor 14. svibnja. Nećemo dopustiti Kilicdarogluu, koji je ruku pod ruku s teroristima, da podijeli našu domovinu", naglasio je turski predsjednik.
Erdogan optužuje Kilicdaroglua da je dobio potporu zabranjene Kurdistanske radničke stranke (PKK), koja od 1980-ih vodi pobunu u kojoj je ubijeno više od 40 tisuća ljudi. Turska, Sjedinjene Države i Europska unija PKK smatraju terorističkom skupinom.
Kilicdaroglu, s druge strane, potencira činjenicu da trenutačno Turci mogu ići u zatvor zbog vrijeđanja predsjednika.
"Mladim ljudima govorim da me mogu slobodno kritizirati. Pobrinut ću se da imaju to pravo", kazao je on na svojem skupu.
"Želimo postati dio civiliziranog svijeta. Želimo slobodne medije i potpunu neovisnost pravosuđa. Erdogan ne razmišlja tako. On želi biti autoritarniji. Razlika između nas i Erdogana je razlika između crnog i bijelog", njegove su riječi.
Politolog Obućina za Index: Kampanja je dosta prljava, ima i nasilnih trenutaka
Na temu izbora u Turskoj popričali smo s politologom Vedranom Obućinom, predsjednikom Centra za međureligijski dijalog u Rijeci te doktorskim istraživačem na Sveučilištu u Regensburgu.
"Teško je ocijeniti tko bi ipak mogao pobijediti. Kilicdaroglu vodi s nešto više bodova ispred Erdogana, što predsjednika Turske čini izrazito nervoznim, ali moramo računati da će dio glasova otići i drugim kandidatima te da će se najvjerojatnije još žešća kampanja nastaviti u drugom krugu.
Kampanja je dosta prljava, ima i nasilnih trenutaka, a kemalistička oporba je vrlo uspješna jer se odupire velikoj medijskoj blokadi. U mnogo slučajeva, ovo je glasanje protiv Erdogana, a ne za Kilicdaroglua, i ta činjenica je vodila osnaživanju oporbenog bloka koji se uspio sastaviti nakon niza pokušaja na prethodnim izborima", govori.
"Suprotstavljaju se islamizam i kemalizam"
Obućina spominje kemalizam. Radi se o općem nazivu za ideologiju Kemala Ataturka, koji je proveo radikalne reforme u Turskoj i vladao od 1922. do 1938. godine. Ataturk se smatra ocem i osnivačem moderne Turske.
Suštinsku razliku u samim programima Erdogana i Kilicdaroglua objasnio je ponovo se dotičući kemalizma, koji zastupa Kilicdaroglu.
"Oba programa zapravo su ideološki metanarativi islamizma i kemalizma. Islamistički metanarativ zalaže se za konzervativne i panislamske vrijednosti, određeni nacionalni/turski islam, socijalnu pravdu, snažan komunitarni pristup, snagu vodstva.
Kemalizam je sekularan, moderan, autoritaran i s jakim ličnostima, te nacionalistički. Ponegdje se ovi pristupi preklapaju, ali uglavnom čine dva oštro suprotstavljena viđenja turske unutrašnje i vanjske politike, ali i same političke teorije.
U ta dva metanarativa se nadovezuju tekući problemi ili pitanja, no nema nikakvih iznenađenja. Oba kandidata doista predstavljaju dugotrajnu podjelu u turskoj politici i društvu koja postoji gotovo stotinu godina, otkako je nastala turska republika", naveo je.
Kilicdaroglu je vrstan ekonomist, on želi resetirati Tursku
Koliko je Kilicdaroglu drugačiji od Erdogana, koje su vrijednosti za koje se zalaže?
"Kilicdaroglu je vrstan turski ekonomist, koji je svoju ekonomsku karijeru izgradio u Ankari (predavao je na prestižnom sveučilištu Hacettepe i bio je u upravnom odboru banke Is), dok je političku karijeru započeo u Istanbulu.
Po duši socijaldemokrat, po biranju kemalist, Kilicdaroglu je bio znatno ispod radara, osobito ako se gleda na popularnost istanbulskoga gradonačelnika Ekrema Imamoglua, ali je očito bio kompromisni izbor pet stranaka.
Kilicdaroglu želi resetirati Tursku i vratiti je na postavke prije AKP-a i Erdogana, odnosno vratiti staro političko uređenje parlamentarne republike, okrenuti Tursku više prema Zapadu i NATO-u, riješiti probleme sa susjedima (poglavito Sirijom), osnažiti središnju banku, smanjiti utjecaj religijskih vrijednosti, a povećati nacionalne ideje", objasnio je.
Potres i ekonomska situacija su glavna pitanja uz izbore
Osnovni narativ pred izbore jest katastrofalan potres koji je pogodio Tursku početkom veljače i u kojem je stradalo više od 50.000 ljudi. Opozicija pokušava poentirati upravo na, kako smatraju, lošim upravljanjem operacijom spašavanja te je optužila vladajuće da nisu proveli zakone o gradnji.
Izbornom kampanjom dominiraju i stanje turskog gospodarstva i kriza troškova života. Inflacija je službeno 43.68 posto. Loše stanje gospodarstva oduzima Erdoganu njegov vodeći argument, onaj snažnog građevinskog rasta i golemih građevinskih projekata.
BBC podsjeća kako se Turska uvijek čvrsto držala uvjeta svojih kreditnih sporazuma s MMF-om.
"No posljednjih je godina njegova vlada napustila ortodoksnu ekonomsku politiku. Postupno je narušio neovisnost središnje banke", kaže Selva Demiralp, profesorica ekonomije na Sveučilištu Koc. "Inflacija je skočila jer su kamatne stope bile niske, dok je turska valuta lira deprecirala kako bi poboljšala trgovinsku bilancu i potaknula izvoz."
Demiralp vjeruje da će Erdoganova politika održati inflaciju na čak 45 posto u narednim mjesecima.
"Ako Kemal Kilicdaroglu i njegovi saveznici osvoje predsjedništvo i parlament, povratak ortodoksnoj ekonomskoj politici snizio bi inflaciju na 30 posto do kraja 2023. godine", rekla je.
Geopolitički su ovo najvažniji izbori u 2023. godini
Mnogi svjetski mediji ističu važnost ovih izbora. The Washington Post još se u siječnju pojavio s naslovom "Najvažniji svjetski izbori 2023. bit će u Turskoj", a britanski trust mozgova Chatham House ubrojio je izbore u Turskoj među "tri najvažnija događaja čiji se rezultati očekuju u svijetu ove godine". The Economist je izbore u Turskoj proglasio "najvažnijim izborima na svijetu".
Turski znanstvenik i predavač na više međunarodnih sveučilišta Sedat Laciner, koji je zbog kritika Erdoganovog režima proveo sedam godina u zatvoru, za Modern Diplomacy pisao je kako su u posljednje vrijeme učestale tvrdnje da se Turska svakim danom udaljava od Zapada i približava Rusiji, podsjetivši na brojne susrete Putina i Erdogana.
Dodaje da su ovi izbori važni za globalni položaj Turske.
"Strateški položaj Turske uvijek je bio od najveće važnosti u globalnoj politici. Graniči s nekoliko regija i ima potencijal utjecati na ravnotežu snaga u nekima od najkritičnijih zemljopisnih područja. Kao nacija s najdužom obalom Crnog mora, Turska igra ključnu ulogu u Ukrajinskom ratu i u odnosima između Rusije i Zapada", napisao je.
"Određeni komentatori u zapadnim prijestolnicama tvrde da bi, ako dođe do promjene vlasti u Ankari, problemi između Turske i Zapada bili riješeni. Moje gledište je drugačije jer vjerujem da određena pitanja proizlaze iz inherentnih strukturnih čimbenika, koji su neovisni o bilo kakvim vladinim promjenama.
Iako se može predvidjeti da bi promjena u vladi potencijalno mogla ublažiti napetosti i pružiti priliku za obnavljanje odnosa između Zapada i Ankare, treba napomenuti da bi svaki početni pozitivni učinak mogao biti prolazan. Vjerojatno će se pojaviti novi izazovi i sukobi, čak i s promjenom vlasti u Turskoj.
Predstojeći izbori 14. svibnja imat će značajne posljedice, ne samo za Tursku nego i za globalnu politiku. Posljedice izbora predstavljaju jedinstvenu priliku za Zapad i Tursku da obnove svoje odnose i počnu iznova. S druge strane, Rusija i Kina pozorno prate ishod izbora, a na njihovu politiku prema Turskoj utjecat će bilo kakve promjene u vladi u Ankari", napisao je.
"Čak i ako se odnosi sa Zapadom poprave, okretanje Turske prema Zapadu bit će ograničeno"
Politico ove izbore naziva najvažnijima u 2023. godini te navodi kako će snažno utjecati na sigurnost u Europi i na Bliskom istoku. U analitičkom tekstu Politica navodi se da će izbor turskog naroda definirati ulogu Turske u NATO savezu, njezin odnos s SAD-om, Europskom unijom i Rusijom, migracijsku politiku, ulogu Ankare u ratu u Ukrajini...
Turska oporba uvjerena je da može odmrznuti pregovore o pristupanju Europskoj uniji, koji su u zastoju od 2018. zbog demokratskog nazadovanja zemlje, uvođenjem liberalizirajućih reformi u smislu vladavine prava, medijskih sloboda i depolitizacije pravosuđa.
CNN podsjeća kako su na vrhuncu predizborne kampanje Erdogan i ruski predsjednik Vladimir Putin otvorili prvu tursku nuklearnu elektranu na virtualnoj ceremoniji, u potezu koji je dodatno povezao dva crnomorska susjeda.
Onur Isco, asistent profesora međunarodnih odnosa na Sveučilištu Bilkent u Ankari, za CNN je rekao kako će, ako pobijedi, oporba prvo popraviti odnose sa Zapadom.
"Ali čak i ako se odnosi sa Zapadom poprave, okretanje Turske prema Zapadu bit će ograničeno s obzirom na to koliko su tursko i rusko gospodarstvo postali duboko isprepleteni, posebno u pogledu energije", rekao je.
"Zemljopisna blizina Rusije Turskoj, kao i njezini gospodarski interesi u Ankari, vjerojatno će značiti da bi vođa drugačiji od Erdogana i dalje održavao dobre odnose s Rusijom, dok bi čvrsto usidrio Tursku unutar njezinih zapadnih demokratskih saveza", kazao je Murat Somer, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Koc u Istanbulu.
Obućina: Turska bi mogla ponovo biti most između Istoka i Zapada
Obućina pak za Index govori da će se promjena više odnositi na Bliski istok.
"Promjena će više odrediti budućnost Bliskog istoka, koji je ionako ušao u dosta stabilnije razdoblje nakon što su Kinezi briljantno uspjeli ostvariti dogovor između Irana i Saudijske Arabije, čime bi se moglo možda i trajno govoriti o kraju posredničkih ratova između Teherana i Rijada.
Turska tu može uskočiti ponovnim uspostavljanjem odnosa sa sirijskim predsjednikom i zajedničkim čišćenjem pograničnog prostora od ekstremističkih elemenata. Smatram da bi Kilicdaroglu smogao dovoljno potpore za uključivanje u ozbiljne razgovore s Damaskom, ali i Bagdadom, Rijadom, čak i Erevanom.
Ta cjelokupna stabilizacija je napravljena vidljivo bez američke i europske prisutnosti, a s Izraelom koji zapada u tešku političku krizu, jedino Ukrajina ostaje kao stabilna točka zapadnih interesa.
S obzirom na to da Kilicdaroglu namjerava jači angažman u NATO-u, onda bi Turska mogla ponovo biti most između Istoka i Zapada, što bi potom moglo imati utjecaja na ukrajinsku krizu", objasnio je politolog.
"Reakcija građana nakon potresa je težak udarac Erdoganu"
Što se tiče drugih tema, pitali smo ga koliko je reakcija vlasti nakon potresa zaslužna za to što bi Erdogan nakon 2003. mogao izgubiti vlast.
"Negativna reakcija građana Turske doista je težak udarac Erdoganu koji je imao zlatnu priliku iskoristiti te nedaće i okrenuti glasove sebi da je bilo provedeno dobro postkrizno upravljanje.
Umjesto toga, došlo je do nedaće nakon same katastrofe, pljačke, policijske i vojne represije, kolapsa socijalne pomoći, nestanka novca, a povrh svega toga i informacija koliko su građevinske firme nevješto gradile višekatnice preko stranačkih veza.
Time je način rješavanja nastale krize golem udarac i Erdoganu i njegovoj stranci. Ipak, slušajući obećanja o obnovi od strane oporbe, ne možemo se oteti dojmu da su to sve samo puste želje te da i oporbene stranke ne znaju kako se nositi s posljedicama potresa", navodi on.
"Treba se suočiti s cijelim strukturama koje je izgradio AKP"
Bi li pobjeda Kilicdaroglua za Tursku bila korak naprijed ili su za takvo što potrebne korjenite društvene promjene?
"Ništa se ne mijenja preko noći. U zemlji gdje je AKP preko dvadeset godina odlučujući čimbenik, nije dovoljno imati lijepe ideje i pobijediti na izborima. Treba se suočiti s cijelim strukturama koje je izgradio AKP, ne samo u politici nego u cijelom društvu. Koliko je to pozitivno ili negativno, ne bih komentirao. To je na turskim građanima da sami odluče", njegove su riječi.
U Turskoj se održavaju i parlamentarni izbori. Na njima, Erdoganova stranka u anketama vodi većinom glasova. Koliki je značaj parlamenta u ovoj zemlji?
"Parlament je snažno izgubio na važnosti nakon promjena ustava i političkog sustava u snažan predsjednički sustav. U tom sustavu je vlada prije svega odgovorna predsjedniku, a s obzirom na to da nema kohabitacije, parlament je postao jedino mjesto oporbenog političkog izraza, no nedovoljnog jer AKP ima premoć, zajedno sa svojim koalicijskim partnerima.
U slučaju pobjede Kilicdaroglua, ali nedovoljnog broja zastupnika u parlamentu, skupština bi mogla imati utjecaja u blokiranju nekih važnih odluka, a ponajprije ustavnih promjena", objasnio je.