IAKO su u Hrvatskoj prethodnih godina postignuti značajni rezultati u povećanju recikliranja, još uvijek je u 2021. na odlagališta odloženo 58 posto komunalnog otpada, upozorio je Mile Horvat, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Ciljevi koje moramo postići do 2035. godine su smanjenje odlaganja otpada na odlagališta s 58 na 10 posto te povećanje recikliranja s 31 na 65 posto, istaknuo je Horvat na završnoj konferenciji dvogodišnjeg projekta "Primjena koncepta kružnoga gospodarstva u gospodarenju otpadom".
Projekt su zajednički proveli Svjetska banka i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a sufinanciran je sredstvima Kohezijskog fonda EU. Cilj mu je bio pružiti potporu Hrvatskoj u prelasku na kružno gospodarstvo, a naglasak je bio na održivom gospodarenju građevnim otpadom.
Petogodišnji akcijski plan
Ministarstvo je odabralo sektor građevnog otpada kao prioritetnu kategoriju otpada prvenstveno zbog njihovog velikog materijalnog i ugljičnog otiska, ali i socio-ekonomske vrijednosti. Ta je odluka potaknuta dvama razornim potresima i velikim količinama građevnog otpada.
U sklopu projekta izrađen je prijedlog petogodišnjeg Akcijskog plana za kružno gospodarenje građevnim i otpadom od rušenja koji definira mjere i radnje za smanjenje stvaranja otpada i ostvarenje zacrtanog cilja EU od 70 posto oporabe.
Identificirana su još tri prioritetna sektora koja bi mogla imati najviše koristi od primjene kružnih rješenja - plastika, hrana i tekstil. Akcijski plan će biti sastavni dio novog Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2023. do 2028.
"Godišnje proizvedemo oko 6 milijuna tona otpada, većina dolazi iz građevinskog sektora"
Istaknuto je kako Hrvatska godišnje proizvede oko šest milijuna tona otpada, što je prosječno oko 1.5 tona po osobi godišnje, a većina dolazi od građevinskog sektora i kućanstava. Sustav gospodarenja otpadom uvelike se oslanja na 80 aktivnih odlagališta, na koja je lani odloženo 58 posto komunalnog otpada.
Direktor Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Jehan Arulpragasam poručio je da promjena načina proizvodnje i potrošnje proizvoda zahtijeva ambiciozne reforme. Drago mu je da je hrvatska vlada prepoznala važnost kružne transformacije gospodarstva te podržavaju njezina nastojanja da ostvari ciljeve EU koji se odnose na iskorištavanje i obradu otpada kao resursa i ograničenje uporabe odlagališta.
Na konferenciji je istaknuto kako je dvogodišnji angažman Ministarstva i Svjetske banke doprinio izradi mjera i politika koje potiču smanjenu potrošnju, dugotrajniju upotrebu proizvoda i materijala te produljenje njihovog vijeka trajanja.