Državna tajnica rekla kad bi Hrvati u Zambiji mogli biti pušteni: "Prikupljaju novac"

ANDREA Metelko, državna tajnica Ministarstva vanjskih poslova, gostovala je u RTL-u Danas na temu slučaja Hrvata koji su u Zambiji optuženi za pokušaj trgovine djecom iz Konga. 

Kaže kako se Ministarstvo svaki dan redovno čuje s Hrvatima u Zambiji, kako ih posjećuje konzul i piše bilješke.

Što se tiče ročišta, kaže da je dobro prošlo. "Hrvati su uz odvjetnika koji im je dodijeljen sad već uzeli, kako smo sugerirali, profesionalnog odvjetnika, koji ih spretno i vješto predstavlja. Saslušao je svjedoke, dan je dobro prošao", smatra.

Zatvor i uvjetno puštanje na slobodu

Po pitanju zatvora, navodi kako se osumnjičeni nisu žalili.

"Situacija je takva kakva jest, situacija da ste zatočeni nije ugodna, ali ih se tretira na dobar način, ne zlostavlja ih se. Ministar je razgovarao sa šefom delegacije EU koji je pričao s tamošnjim ministrom za zatvore, svi jako dobro znaju da su tamo Hrvati i da se za njih brinemo", rekla je.

Prokomentirala je i posljednje odluka o mogućoj obrani sa slobode, uz uvjete. Govori kako se konzul pokušava povezati s Hrvatima koji ondje žive kako bi posvjedočili o njima jer svatko mora pronaći dvije osobe.

"Već za vikend bi mogli biti pušteni na slobodu"

Otkrila je i da obitelji osmero Hrvata već sada prikupljaju novac, a očekuje da će možda čak prije vikenda biti pušteni na slobodu.

Kada izađu, trebali bi imati i osiguran smještaj. "Već dogovaramo jedan smještaj kod Hrvata tamo, tako da im olakšavamo boravak", navodi.

Upitana što je sada s tom djecom, gdje se ona nalaze i je li to sad hrvatski problem jer imaju hrvatske papire, govori:

"Oni imaju uredne hrvatske papire na temelju sudskih odluka, izdane putovnice, smatramo ih hrvatskim državljanima. Zambija to dovodi u pitanje i nama se ne omogućava pristup toj djeci, na zaštićenom su mjestu."

Što se tiče sljedećih poteza, govori kako prije svega trebamo vidjeti kako će se postupak okončati, utvrditi kakav je on jer donosi u legitimitet cijeli slučaj posvojenja. "Tek onda ćemo vidjeti je li posvojenje valjano. Sud je svjestan da je potrebno djelovati brzo, da postoji dinamika. Predlagano im je ranije ročište, ali je državni odvjetnik (tužitelj) tražio kasnije, da prikupi dokaze. Dobar je znak da nisu toliko potkrijepili sumnje dokazima. To ostaje vidjeti, 23. siječnja je iduće ročište", kaže.

Smiju li se posvajati djeca iz Konga ili ne?

Naposljetku, smiju li se posvajati djeca iz Konga ili ne? Pojašnjava:

"Sama ta DR Kongo suspendirala je mogućnost posvajanja djece od stranaca, postoje izuzeci, državljani unatoč njoj mogu valjano posvajati, određuju broj, kvotu. Ostaje u potpunosti otvoreno jesu li odluke kongoanskih sudova valjane, pričekat ćemo postupak."

Pravnica: Nažalost nisu sve države ugovornice Haške konvencije

Ines Medić s Pravnog fakulteta u Splitu gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a rekla je kako se radi o iznimno kompleksnoj problematici koja podrazumijeva poznavanje i razumijevanje različitih grana prava i specifičnosti njihove primjene što, kako je rekla, predstavlja izazov i za one koji se bave međudržavnim posvojenjima.

"Međudržavno posvojenje je svako posvojenje koje podrazumijeva preseljenje djeteta iz države svog podrijetla u državu u kojoj posvojitelji imaju boravište ili prebivalište", istaknula je.

Dodala je kako se međudržavna posvojenja potpisnica Haške konvencije provode na temelju te Konvencije koja dopridonosi puno većoj pravnoj sigurnosti i štiti najbolji interes djeteta.

"Nažalost nisu sve države ugovornice Haške konvencije i kada je riječ o međudržavnom posvojenju koje se provodi u državi koja nije ugovornica te Konvencije mjerodavno pravo, uvjeti za zasnivanje posvojenja određuju se na temelju propisa međunarodnog privatnog prava te države, što znači da odgovor na pitanje je li trebalo uzeti u obzir odredbe hrvatskog prava ili ne, ovisi o odredbama međunarodnog privatnog prava DR Konga", rekla je Medić.

Jesu li zakazali hrvatski sudovi?

Na pitanje jesu li zakazali hrvatski sudovi, rekla je kako se radi o nedorečenosti hrvatskog sudstva, te da bi trebalo dopunit neke propise.

"Teško je reći tko je odgovoran. Posvojitelji su očito imali valjane hrvatske dokumente. I sama sam se pitala koji je bio uzrok zaustavljanja i pritvaranja naših državljana. Pretpostavljam da se sumnjalo u vjerodostojnost tih isprava. Nadam se da će na kraju izaći u njihovu korist, ali preduvjet je da nadležna tijela DR Konga utvrde da je postupak koji se provodio na području DR Konga zakonit, a također i da hrvatska državna tijela utvrde da je postupak koji se provodio na području Hrvatske zakonit", rekla je.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.