Demokratska Republika Kongo i pobunjenička skupina M23 obvezale su se potpisati mirovni sporazum do 18. kolovoza, na ceremoniji održanoj danas u Dohi, što je znak napretka iako još preostaju detalji koje treba dogovoriti.
Predstavnici obje strane potpisali su deklaraciju o načelima koja određuje novi vremenski okvir, a čiju je kopiju pribavio Reuters, na ceremoniji koja je uslijedila nakon mjeseci katarske medijacije od početka pregovora u travnju.
Sjedinjene Američke Države, koje su bile domaćin odvojenih razgovora između vlada Konga i Ruande, vršile su pritisak kako bi se finalizirao trajan mirovni sporazum u Kongu. Predsjednik Donald Trump jasno je dao do znanja da se nada kako će to potaknuti zapadna ulaganja u zemlju bogatu tantalom, zlatom, kobaltom, bakrom, litijem i drugim mineralima.
Prošlog mjeseca, ministri vanjskih poslova Ruande i Konga potpisali su mirovni sporazum i sastali se s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući. Tada je Trump pozvao predsjednika Konga Felixa Tshisekedija i ruandskog predsjednika Paula Kagamea u Washington na potpisivanje paketa sporazuma, među kojima bi mogli biti i gospodarski sporazumi.
Pobunjenička skupina M23, u posljednjem od niza ustanaka, kontrolira Gomu, najveći grad istočnog Konga, još od kraja siječnja, a ostvarila je napredak i diljem pokrajina Sjeverni Kivu i Južni Kivu.
Ruanda već dugo negira optužbe da je pomagala M23, koja je sada osvojila više teritorija u Kongu nego ikad prije. Sukobi su ove godine odnijeli tisuće života i raselili stotine tisuća ljudi, povećavajući rizik od potpune regionalne vojne eskalacije. Nekoliko susjednih zemalja rasporedilo je trupe u istočni Kongo kada je ofenziva započela.
Katarski ministar za vanjske poslove Muhamed bin Abdulaziz Al-Khulaifi izjavio je na konferenciji za medije da subotnja deklaracija "postavlja temelje za novu fazu partnerstva između različitih segmenata društva u Demokratskoj Republici Kongo - uključujući i oružane pokrete koji su odlučili staviti nacionalni interes iznad svega".
Ova deklaracija rezultat je pregovora koji su uslijedili nakon iznenadnog sastanka predsjednika Konga Felixa Tshisekedija i ruandskog predsjednika Paula Kagamea uz posredstvo Katara u ožujku, tijekom kojeg su pozvali na "odmah i bezuvjetno" primirje.
Kongo je prethodno odbijao mogućnost pregovora s M23, nazivajući ih terorističkom skupinom.
Iako poriče da podupire M23, Ruanda tvrdi da su njezine snage djelovale u samoobrani protiv vojske Konga i etničkih Hutu milicija povezanih s genocidom u Ruandi 1994. godine.