STEPHEN William Hawking, engleski fizičar, kozmolog, autor i jedan od najvećih znanstvenika svoje generacije, danas slavi 76. rođendan.
Hawkingov znanstveni rad uvelike je utjecao na područje opće teorije relativnosti i kvantne mehanike. Počasni je član britanskog Kraljevskog društva za promicanje umjetnosti (RSA), doživotni član Papinske akademije znanosti i dobitnik brojnih nagrada, uključujući najprestižniju civilnu nagradu u SAD-u, Predsjedničku medalju slobode. Njegova knjiga Kratka povijest vremena postala je najpoznatija kozmološka knjiga na svijetu, a na top listi bestselera Sunday Timesa zadržala se čak 237 tjedana.
Bolest ubija većinu u prvih pet godina
Hawking je rođen 1942. godine, a 1963. postavljena mu je dijagnoza neurološke bolesti, amiotrofične lateralne skleroze (ALS-a) poznate kao Lou Gehrigova bolest, zbog koje je tijekom godina paraliziran. Doktori su nakon dijagnoze predvidjeli da će živjeti još samo dvije godine jer ova bolest ubija većinu pacijenata u prvih pet godina.
Hawking je još jednom pobijedio bolest 1985. godine kada je dobio upalu pluća i završio u komi. Doktori su tada njegovu suprugu Jane upitali hoće li isključiti aparate za održavanje na životu, što je ona odbila. Hawking je u dokumentarnom filmu u 2013. izjavio da je njegova supruga inzistirala da ga se vrati u Cambridge, a tjedni intenzivne njege nakon toga bili su najmračniji u njegovom životu.
"Imam želju iskoristiti baš svaku sekundu svog života"
Hawking je zbog problema s dišnim putevima hospitaliziran nekoliko puta. Zbog bolesti je izgubio i sposobnost govora te se javnosti obraća putem komunikacijske platforme razvijene u suradnji s Intelovim istraživačima, tehnologijom koja na temelju njegovih zapisa predviđa riječi i fraze koje često koristi. Potrebna mu je stalna njega jer sam ne može pokretati invalidska kolica. Međutim, bolest ga nije spriječila u znanstvenom radu.
U filmu iz 2013. Hawking je također rekao: "Imam želju iskoristiti baš svaku sekundu svog života jer bi svaki dan mogao biti moj posljednji." Postao je veliki uzor osobama s bolestima i poteškoćama diljem svijeta zbog svoje ustrajnosti, a stručnjaci su izjavili da je njegov slučaj zaista izniman.
"Ova bolest je jako varijabilna na mnogo načina. U prosjeku osobe žive dvije do tri godine nakon dijagnoze. To znači da neki žive duže, a neki i vrlo dugo. Životni vijek ovisi o dvije stvari, utjecaju bolesti na neurone koji upravljaju dišnim mišićima te na mišiće za gutanje. Ako na njima nema simptoma, možete duže živjeti. Hawkingov slučaj je zaista zapanjujuć. On je prava iznimka", izjavio je za Scientific American profesor neurologije i direktor centra za ALS na sveučilištu u Pennsylvaniji Leo McCluskey.