U PROŠLOM tekstu objasnili smo moć složenog ukamaćivanja, odnosno kako nam štednja, uz pametno ulaganje, može donijeti značajne iznose novca, a danas ćemo se baviti konkretnim ulaganjima.
Nakon što generirate dovoljno prihoda od kojega možete uštedjeti nešto novca, trebali biste početi razmišljati o ulaganju kako biste krenuli stvarati određeni pasivni prihod.
Nemojte čekati savršeno vrijeme, veliku ušteđevinu, povišicu ili neki drugi izgovor. Vrijeme prolazi brzo i jednom kada krenete ulagati ne možete požurivati svoj prinos ni očekivati brzu zaradu. Ovo je najčešća greška koju većina ljudi radi, misli da je potrebno imati veliki iznos za ulaganje.
Štednja i ulaganje su ista stvar
Iako se u Hrvatskoj često tako ne gleda, štednja i investiranje su zapravo ista stvar. Štednja podrazumijeva odvajanje i spremanje za sutra, no budući da su danas okolnosti specifične te je inflacija često veća od kamate u banci, potrebno je razmišljati o ulaganju novca u investicijske klase koje vama odgovaraju s obzirom na vaš rok ulaganja te osobne preferencije vezane za rizik, a sve kako bismo zaštitili od inflacije vrijednost svog novca te ga u konačnici i uvećali.
Općenito, svaka investicijska klasa (zlato, obveznice, dionice, nekretnine) ima svoj očekivani povrat i rizik.
Prije nego što krenem detaljnije o ulaganju, želio bih naglasiti - povijesni prinosi nisu garancija budućeg povrata na ulaganje. Nitko ne zna što će nam budućnost donijeti, ali s obzirom na povijesne rezultate možemo imati dobre pretpostavke za buduće povrate određenih investicijskih klasa. Pogledajmo povijesne prinose nekih od njih:
- U posljednjih 90 godina prosječni godišnji ukupni prinos za S&P 500 (indeks 500 najvećih američkih javnih trgovačkih društava prema tržišnoj kapitalizaciji) bio je oko 9,8%
- U posljednjih 25 godina prosječni godišnji ukupni prinos za indeks Nasdaq Composite (indeks „tehnoloških dionica“) iznosio je oko 13,6%
- U posljednjih 90 godina prosječni godišnji prinos za industrijski prosjek Dow Jones (indeks od 30 "blue-chip" kompanija SAD-a koji pokriva većinu sektora gospodarstva) bio je oko 7,8%
- U posljednjih 90 godina prosječni godišnji povrat dugoročnih državnih obveznica bio je između 5% i 6%
- U posljednjih 30 godina prosječni godišnji prinos za zlato iznosio je oko 4%
Kada pogledamo ove brojke, nameće se logičan zaključak da svoj novac trebamo uložiti u Nasdaq i uživati u visokim prinosima. Iako podaci podupiru tu odluku, uvijek treba imati na umu da veći prinos znači i veći rizik. Indeks Nasdaq je vrlo volatilan i iako je imao velike povrate u povijesti, sastoji se samo od tehnoloških dionica. Ulaganje svog novca u samo jedan sektor gospodarstva sasvim sigurno je rizičnije nego kada je ono raspršeno na više sektora.
Manje je rizična opcija, kada govorimo o američkim dioničkim indeksima, S&P 500 indeks. Mnogi ulagači odlučuju se na ulaganje u taj indeks iz sljedećih razloga:
- daje široku diverzifikaciju od čak 500 kompanija - od različitih veličina kompanija do različitih sektora i faza razvoja kompanija (je li kompanija u ranom stadiju brzog rasta, usporavanja ili je ušla u fazu sazrijevanja)
- vrlo niska naknada za upravljanje - većina investicijskih fondova ima oko 2% godišnje naknade za upravljanje dok fondovi koji repliciraju S&P 500 većinom imaju godišnju naknadu od 0,2%-0,4%. Dugoročno gledano, ova razlika u visini naknade čini veliku razliku (razlika u zaradi na iznos od 1000 kn između 7% i 9% godišnje, na 30 godina je oko 6000 kuna ili 40% ukupnog iznosa!) u vašem prinosu i konačnoj zaradi
- većina novih investitora koji u početku odmah krenu s kupnjom dionica određenih kompanija gube novac ili ostvare znatno lošiji prinos od S&P 500 indeksa stoga je ulaganje u S&P 500 mnogo bolje dok ne steknete više iskustva i ne naučite kako evaluirati kompanije
- loše kompanije koje gube tržišnu utakmicu odlaze u bankrot ili ispadaju iz tog indeksa, dok nove uspješne kompanije u njega ulaze te se ne morate brinuti jeste li dobro evaluirali kompaniju i uložili svoj novac
Norveški naftni fond 70 posto portfelja ulaže u dionice
Ovo vrijedi samo za investitore koji planiraju svoje ulaganje u S&P 500 indeks na rok od minimalno 5 godina. Dionice su vrlo volatilne i ako je vaš vremenski horizont za ulaganje kratak, pokušajte smanjiti udio indeksa S&P 500 na 50% svog portfelja ili čak i manje, ali ako ulažete na rok od 5 i više godina, rizik je daleko manji.
Najveći neprijatelj ulagača početnika kada već i uloži dio novca u dionice je dnevni fokus, nervozno praćenje cijena dionica te emocionalne i ishitrene odluke koje iz toga slijede.
Iako su dionice većini Hrvata nešto špekulativno ili apstraktno, i novac drže u banci ili čarapi, najbolji pokazatelj da to nije tako je što većina mirovinskih fondova diljem svijeta većinu imovine ima alociranu u dionice. Ovdje (https://www.nbim.no/en/investments/) možete vidjeti i da najveći fond na svijetu, za koji ste vjerojatno i čuli, Norveški naftni fond, koji upravlja s više od 1000 milijardi dolara imovine, ima gotovo 70% svoje imovine investirano u dionice!
Ako fond o kojemu u velikoj mjeri ovisi financijska budućnost Norvežana ulaže većinu novca u dionice, zašto se ne bismo obogatili i mi kopirajući njegove metode?
*Autor teksta završio je Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Profesionalno se bavi internetskim oglašavanjem, a hobi mu je proučavanje financijskih tržišta i piše blog o toj tematici.
**Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala. Tekst nije poziv na kupnju ili prodaju vrijednosnih papira, a za profesionalni savjet o ulaganjima obratite se ovlaštenim financijskim savjetnicima.