BROJNE europske zemlje koriste softver za špijunažu, prenosi DW. Demokratska prava su ugrožena, stoji u izvještaju Europskog parlamenta.
Kada je Elon Musk kupio Twitter, europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton je odmah upozorio tu američku kompaniju da se mora držati pravila "natjecanja" koja vrijede u Europskoj uniji. No, kad se priča o zloporabi špijunskog softvera od strane europskih vlada, to ne zanima gotovo nikoga u europskim institucijama u Bruxellesu, kaže izvjestiteljica odbora Pega pri Europskom parlamentu, nizozemska eurozastupnica Sophie in 't Veld. Pritom se, kako kaže, radi o ozbiljnoj prijetnji demokratskim pravima jer europske vlade pod krinkom brige oko nacionalne sigurnosti nekontrolirano koriste Pegasus i slične softvere te špijuniraju vladine kritičare, novinare ili oporbenjake.
Europska afera
"Zloporaba je sveeuropska afera", stoji u međuizvještaju istražnog odbora koji je u utorak (8.11.) prezentirala Sophie in 't Veld. "Zemlje članice su koristile softver za nadzor svojih građana u političke svrhe, odnosno kako bi zataškale korupciju i kriminalne aktivnosti", tvrdi ona.
Pritom, kako je dodala, niti jedna nacionalna institucija nije bila spremna dati konkretne informacije Europskom parlamentu pa se komisija u svom radu morala osloniti na javno dostupne podatke. Odbor je ipak uvjeren da je uspio skupiti znatnu količinu činjenica. "Ako se puzzle sastoje od 1000 dijelova, mi u rukama imamo 900 komada", kaže Sophie in 't Veld.
Može se poći od toga da su sve zemlje članice EU kupile špijunski softver i da neke na trgovini s njim dobro zarađuju, dodaje nizozemska zastupnica u parlamentu EU. "Cipar i Bugarska su izvozni centri, Irska organizira porezne aranžmane. A Luksemburg je financijsko središte za mnoge aktere među proizvođačima", tvrdi.
Takozvani Wiretapper's Ball, godišnji sastanak aktera iz te industrije, održava se u Pragu i na glasu je kao omiljeno okupljalište glavnih protagonista. Najpoznatiji primjer je izraelska kompanija NSO, koja proizvodi špijunski softver Pegasus – koji je nedavno u Grčkoj prouzročio veliki politički skandal. To poduzeće ima predstavništva na Cipru i u Bugarskoj, a financijske transakcije obavlja preko Luksemburga. NSO profitira od unutarnjeg tržišta EU i slobode kretanja unutar Europske unije. Prodaja softvera je svjesno organizirana na netransparentan način, a financijska konstrukcija je kompleksna, stoji u izvještaju predočenom u Bruxellesu: "Posao cvjeta, unosan je."
Grčka, Mađarska, Poljska…
Najpoznatija žrtva špijunaže oporbenih političara i novinara u Grčkoj je šef socijaldemokratske stranke Pasok i europski zastupnik Nikos Androulakis. Njegov mobilni telefon je bio "inficiran" softverom za nadzor koji se zove Predator. U međuvremenu su liste mogućih žrtava neovlaštenog nadzora postale sve duže. Prošli vikend je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis ponovo demantirao da ima bilo kakve veze s najnovijim otkrićima.
"Sramota je i tvrditi da je premijer špijunirao svoje vlastite ministre", kazao je na postaji ANT1.
Nikos Marantzidis, medijski stručnjak na Sveučilištu u Solunu, smatra pak da je šef vlade itekako odgovoran:
"Najprije je on rekao da je sve u skladu sa zakonom, a sad kaže da će riješiti probleme s Pegasusom i Predatorom. Nemoguće je vjerovati svemu onome što on kaže", tvrdi Marantzidis. Dodaje kako je najgore da je zbog te afere duboko potreseno povjerenje Grka u demokraciju u njihovoj zemlji.
"Mnogi su šokirani zato što opet ulazimo u autoritarnu fazu", zaključio je Marantzidis.
U međuvremenu, grčka vlada najavljuje kako želi zabraniti prodaju špijunskog softvera. Izvještaj Europskog parlamenta se opširno bavi i postupcima vlada u Budimpešti i Varšavi. Mađarska je, kako se tvrdi, jedna od prvih zemalja EU koje su bile umiješane u skandal oko nadzora. Po navodima organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, u toj zemlji je nadzirano više od 300 političkih aktivista, novinara, odvjetnika i drugih osoba.
"Korištenje Pegasusa se čini kao dio strategije kalkuliranog strateškog uništavanja slobode medija i mišljenja od strane (mađarske) vlade", stoji u izvještaju.
Poljska je prošle godine praktički ukinula ograničenja po pitanju pravnih mogućnost nadzora. "Prava žrtava su minimizirana, a pravna sredstva su u praksi postala beznačajna", tvrdi se u izvještaju. Vladajuća stranka ima punu kontrolu nadzora, a žrtve se ne mogu nikome obratiti za pomoć, dodaje se.
Apel Amnesty Internationala
Amnesty International je u međuvremenu prikupio više od 100.000 potpisa za peticiju upućenu Ujedinjenim narodima, s ciljem zabrane prodaje i distribucije špijunskog softvera.
"Hitno je potrebno bolje zaštititi ljudska prava po pitanju izvoza tehnologije za nadzor", piše glavna direktorica Amnestyja Agnès Callamard.
"Upravo prolazimo kroz globalnu krizu zbog špijunskog softvera, u sklopu koje se ciljano napada privatnu sferu novinara, aktivista i odvjetnika kako bi ih se ušutkalo ili zastrašilo", dodala je. Članice UN-a moraju prestati ili s praksom korištenja takvog softvera kao sredstva pritiska ili toleriranja te prakse, dodaje ona.