MILAN Bandić uhićen je 19. listopada 2014. godine. Isti su dan uhićeni njegov dugogodišnji bliski suradnik Slobodan Ljubičić, prvi šef zagrebačkog Holdinga, te “kralj smeća” i predsjednik Uprave CIOS-a Petar Pripuz. Akciju su zajednički proveli policija i USKOK, a uhićenjima je prethodila višemjesečna istraga. Bio je to početak afere Agram.
Osam godina kasnije hrvatsko je pravosuđe konačno došlo do nepravomoćne presude u tom slučaju. Pritom su donesene takve presude koje sigurno neće povećati povjerenja građana u institucije iako su neki od Bandićevih suradnika sada nepravomoćno osuđeni. No, Petar Pripuz, prema presudi, nije kriv.
>> Pripuz oslobođen u aferi Agram. Bandićevci krivi za zapošljavanja, objavljene kazne
Tko je osuđen?
Najveću kaznu od godine i dva mjeseca zbog nezakonitih zapošljavanja i korištenja službenih automobila dobio je bivši pročelnik Bandićevog ureda Miro Laco. Nekadašnji direktor ZET-a Ivan Tolić osuđen je na devet mjeseci, bivši direktor Čistoće Miljenko Benko na osam mjeseci, a dugogodišnji pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum na sedam mjeseci.
Bivši tajnik zagrebačkog Sportskog saveza Zdenko Antunović, koji je pretkraj suđenja priznao nezakonita zapošljavanja i korištenje službenog automobila u privatne svrhe, dobio je uvjetnu kaznu od osam mjeseci, a u zatvor neće ići ako u dvije godine ne ponovi nedjela.
Tko je oslobođen?
Svi optuženi oslobođeni su optužbe da su Pripuzovim tvrtkama namještali poslove zbrinjavanja otpada, kao i za zamjenu gradskog zemljišta s tvrtkom Bramgrad.
Presudom koju je nakon maratonskog suđenja objavila sutkinja Rahela Valentić uz Pripuza i Bravić su oslobođeni nekadašnji Bandićev savjetnik Željko Horvat, bivši v.d. direktora Službe za nabavu Zagrebačkog holdinga Ivan Markus, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, nekadašnja načelnica u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković i direktor građevinske tvrtke Bramgrad Branko Mihaljević.
Većina optuženika, među kojima i prvooptuženi Pripuz, od početka je tvrdila da nije kriva, no dio njih se tijekom postupka ipak nagodio s USKOK-om.
Krivnju za nezakonita zapošljavanja su, primjerice, priznali nekadašnji voditelj podružnice Zagrebačkog holdinga za upravljanje sportskim objektima Dragutin Kosić i bivši šef Gradske plinare Ante Dodig, koji su sporazumno osuđeni na početku postupka.
Istraga protiv Bandića je počela davnih dana
Sve je trajalo predugo, a rezultat je zapravo debakl za USKOK i hrvatsko pravosuđe u cjelini.
Podsjetimo, istraga u slučaju Agram pokrenuta je zbog sumnji da je gradonačelnik Bandić sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio Grad Zagreb, osim u slučaju povezanim s predsjedničkom izbornom kampanjom gdje je zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon izbora 2010. navodno oštetio i državni proračun.
Uz sporne donacije u predsjedničkoj kampanji Bandića je od početka USKOK teretio za pogodovanje Pripuzovom CIOS-u te Mihaljevićevoj tvrtki Bramgrad, trgovanje utjecajem pri nezakonitom zapošljavanju sebi bliskih osoba u Gradskom poglavarstvu i Zagrebačkom holdingu, ali i nezakonito korištenje službenih gradskih automobila u privatne svrhe.
Istraga protiv Bandića u međuvremenu je bila proširena i nakon što je akademkinja Vida Demarin, kao predsjednica upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima ispričala da ju je Bandić u dva navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja.
USKOK je optužnicu protiv nekadašnjeg gradonačelnika, njegovih suradnika te poslovnih partnera za navodne nezakonitosti na štetu Zagreba predao sudu sredinom prosinca 2015.
Sedam točaka optužnice sud je potvrdio u ožujku 2018., dok su tri točke vezane uz zbrinjavanje otpada tada vraćene tužiteljstvu na doradu te su potvrđene tek krajem listopada 2019.
Unatoč hapšenju, Bandić je pobijedio na sljedećim izborima
Cijelo to vrijeme - s izuzetkom mjeseci koje je proveo u pritvoru - Bandić je bio gradonačelnik Zagreba. Nakon hapšenja i potvrđivanja prve optužnice on se ponovo 2017. godine kandidirao za gradonačelnika i osvojio novi mandat.
U Zagrebu je većinu u Gradskoj skupštini imao zahvaljujući, između ostaloga, koaliciji s HDZ-om, a na nacionalnoj razini su njegovi žetončići u saboru igrali važnu ulogu osiguravanja većine u prvom premijerskom mandatu Andreja Plenkovića.
Milan Bandić nije dočekao živ kraj ovog procesa.
Bandiću je 28. veljače prošle godine iznenada pozlilo te ga je kasno navečer Hitna prevezla u bolnicu Sveti Duh. Pokušali su ga reanimirati, ali bezuspješno.
I njegova je smrt obavijena skandalom jer se ispostavilo da je Hitna došla na adresu na kojoj stanuje Bandićeva suradnica Natalija Prica, dok su njegovi prijatelji tvrdili da se nalazio u obližnjem stanu na večeri s njima.
Zašto je trebalo 5 godina da se potvrdi zadnji dio optužnice?
USKOK je tako zahvaljujući i vlastitim promašajima i odugovlačenju s potvrđivanjem optužnice za dio koji se tiče otpada imao udjela u tome da se cijeli proces oduži i da Bandić ne dočeka pravorijek živ. Zašto je trebalo pet godina od Bandićevog uhićenja 2014. da se konačno potvrdi zadnju optužnicu u aferi Agram? Također su Bandićevom smrću izgubili prvooptuženika, što je dodatno ispuhalo stvari.
Prema ovoj presudi, USKOK nije uspio dokazati svoj slučaj ni u vezi CIOS-a ni u vezi zamjene zemljišta s Bamgradom, što su bile najveće optužnice u cijeloj aferi Agram. Sigurno važnije od nezakonitog korištenja službenog auta za voditeljicu Milu Horvat. Za kapitalni dio danaas je došla je oslobađajuća presuda.
USKOK je u nekim kracima afere uspio dobiti nekoliko pokajnika, što je pomoglo da se dođe do nepravomoćne osuđujuće presude za, primjerice, nezakonito zapošljavanje. U slučaju Pripuza toga nije bilo, svi su se od početka do kraja držali jedne te iste priče. Ako je USKOK računao na pokajnika kao ono što će mu donijeti pobjedu, očito se preračunao.
Sada se postavlja i pitanje za što bi uopće Bandić bio osuđen da je živ dočekao kraj suđenja. Bi li i u tom slučaju došlo do oslobađajuće presude za CIOS i Bamgrad?
Odvjetnik Žganjer: Trebamo vidjeti što će reći Visoki kazneni sud
U pravničkim krugovima se zasad mogu čuti anonimne kritike na račun USKOK-a, a odvjetnici baš ne žele komentirati nepravomoćne presude. Neslužbeno se od nekih u pravničkim krugovima može čuti kako smatraju da je optužba loše vodila proces.
Index je za komentar pitao bivšeg ravnatelja USKOK-a Željka Žganjera, koji je u međuvremenu otišao u privatne odvjetnike. Žganjer je bio uključen u ovaj proces kao branjenik jednoga od optuženih po točki 1, koja se odnosi na CIOS, te nije baš bio raspoložen za razgovor.
“Oslobađajuća presuda je zakonita, valjana i po meni jedina moguća. No očekujem da će uslijediti žalba USKOK-a. Tek trebamo vidjeti što će na sve reći Visoki kazneni sud”, rekao je Žganjer.
Više od toga nije htio komentirati.
Ovo je ipak veliki poraz USKOK-a
Za očekivati je da će se USKOK žaliti, što također znači da cijela priča nije još gotova. Bit će zanimljivo pratiti koliko će još trajati dok hrvatsko pravosuđe dođe do pravomoćne presude u ovim slučajevima. Nije isključeno ni da na višim instancama oni koji su danas proglašeni krivima budu oslobođeni.
“Neka institucije rade svoj posao”, rado je ponavljao Milan Bandić dok je bio živ. Današnja nepravomoćna presuda u aferi Agram podsjeća kako hrvatske pravosudne institucije rade svoj posao: blago rečeno, sporo i neuvjerljivo.
S obzirom na uloženo vrijeme i resurse u ove istrage i procese, današnja nepravomoćna presuda je fijasko za USKOK.
Pokojni Milan Bandić unatoč nekim kaznama svojih nekadašnjih suradnika za nezakonito zapošljavanje ipak iz ove presude izlazi čišći nego što je prethodno bio. Potpuni pobjednik je pak Petar Pripuz. A uz USKOK, gubitnici su i građani Republike Hrvatske.