KOMUNISTIČKE obavještajne službe u bivšoj Čehoslovačkoj osamdesetih su godina špijunirale američkog predsjednika Donalda Trumpa, zahvaljujući njegovim obiteljskim vezama s tom zemljom.
Kako je dobro poznato, Trump je u to vrijeme bio oženjen za Ivanu Trump, koja je u SAD doselila iz Čehoslovačke, zemlje koja se tada nalazila iza tzv. Željezne zavjese i pod apsolutnom kontrolom Sovjetskog Saveza.
Arhivski dosjei koje su pregledali novinari britanskog Guardiana i češkog Respekta otkrivaju da su čehoslovački komunistički špijuni preko Trumpa htjeli doći do korisnih informacija o "gornjim ešalonima američke vlade", u jeku Hladnog rata između istočnog i zapadnog bloka zemalja.
Ključni izvor je bio Trumpov punac Miloš Zelniček
Čehoslovačka Državna sigurnost (StB), njihova inačica jugoslavenske UDB-e, godinama je špijunirala američkog biznismena, sve otkad su se Donald i Ivana Trump vjenčali 1977. A u toj operaciji ključnu je ulogu imao Ivanin otac Miloš Zelniček, koji je lokalnom uredu StB-a davao redovite izvještaje o posjetima svoje kćeri SAD-u te o onome što je doznao o svom zetu i njegovoj karijeri, ali i o njegovim vezama s američkim političarima.
Stoga se čitava operacija i vodila iz Zlina, rodnog mjesta Ivane Trump. Miloš Zelniček je u dosjeu StB-a zaveden kao "zavjerenički" doušnik, a njegov doušnički rad trajao je sve do sloma komunističkog režima. Zelniček je StB-u trebao poslužiti za dobivanje informacija o američkoj unutarnjoj i vanjskoj politici i ekonomiji, kao i "o aktivnostima američkih obavještajnih službi", stoji u dosjeu.
Prema ovim dosjeima, čehoslovačke službe, koje su surađivale sa sovjetskim KGB-om, pojačale su svoj interes za Trumpa nakon američkih izbora 1988. na kojima je pobijedio George Bush stariji.
Bivši dužnosnik StB-a, Vlastimil Danjek, potvrdio je za Guardian i Respekt ovu operaciju. "Trump je, naravno bio vrlo interesantna osoba za nas. Bio je biznismen, imao je mnoge kontakte, čak i u američkoj politici", rekao je Danjek, što je prvo javno priznanje ove operacije.
"Imali smo informacije da želi postati predsjednik u budućnosti"
"Fokusirali smo se na njega, znali smo da je utjecajan. Imali smo informacije da želi postati predsjednik u budućnosti", dodao je umirovljeni češki špijun.
"Nismo samo mi obraćali pozornost na njega. Prvi (središnji) odjel StB-a bio je zainteresiran za njega. Ne znam je li direktorat dijelio informacije o Trumpu s KGB-om. Ne mogu to potvrditi niti opovrgnuti. Ne želim vam dati nikakve daljnje detalje. To je stvar koju bih volio zaboraviti- Ne želim imati problema", zaključio je razgovor, očito zabrinut zbog moguće reakcije svojih starih čeških ili ruskih kolega.
U dosjeima se ne navodi je li špijuniranje Trumpa naredila ili rukovodila sama Moskva. Međutim, poznato je da su čehoslovački špijuni rutinski dijelili informacije s kolegama iz KGB-a, koji je imao veliki ured u Pragu. Neki dužnosnici StB-a, poznati kao "prijatelji", radili su izravno za KGB.
Trump nakon posjeta Moskvi 1987. najavio kandidaturu za predsjednika
Donald i Ivana Trump posjetili su Moskvu i tadašnji Lenjingrad, odnosno Sankt Peterburg, 1987. na osobni poziv sovjetskog veleposlanika u Washingtonu Jurija Dubinjina. Čitav put organizirala je agencije Inturist, koja je ustvari bila paravan KGB-a, piše Guardian.
Posebno je zanimljivo da je Trump neposredno nakon tog posjeta Sovjetskom Savezu obznanio da se misli kandidirati za predsjednika SAD-a. Od toga ipak nije bilo ništa - sve do 2016., kada se zaista kandidirao i osvojio izbore. A američka obavještajna zajednica zaključila je da su se ruske obavještajne službe izravno umiješale u izbore, hakiranjem i propagandnom kampanjom, u korist Trumpa.