VEČERAS, u 23 sata po srednjem vremenu po Greenwichu, a točno u ponoć po našem vremenu, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske izašlo je iz Europske unije.
Za zagovornike Brexita, na čelu s premijerom Borisom Johnsonom, ovo je trenutak koji su jedva dočekali, ovo je "trenutak kada zora sviće i podiže se zastor prije novog čina". To će reći i večeras u svom prigodnom govoru. Zanimljivo je, doduše, da će službena proslava i zvonjava Big Bena, koju su neki tražili, upadljivo izostati.
Riječima glavnog ideologa Brexita, bivšeg vođe UKIP-a i Stranke za Brexit, Nigela Faragea, ovo je "pobjeda običnih ljudi nad establišmentom". No za "Remainere", poput glumca Hugha Granta, Brexit je "katastrofa", a zemlja je, jednom riječju, "gotova".
Britanci nisu dobili šansu da promijene povijesnu odluku
"Remaineri" su dugo i uzaludno tražili drugi referendum na kojem bi se odluka manje od 52% glasača potvrdila ili poništila, tvrdeći da su "Leaveri" dobili referendum kampanjom punom laži i obmana o rizicima i koristima izlaska iz kluba europskih zemalja nakon 47 godina. Drugu priliku nisu dobili. Iako su oporbeni laburisti službeno zastupali drugi referendum, na izborima su, vođeni kontroverznim socijalistom Jeremyjem Corbynom, doživjeli rijetko viđeni potop.
I protivnici i pristaše Brexita, po svemu sudeći, i dalje su podijeljeni u omjeru pola-pola, slažu se samo u jednom - dosta im je ove teme i žele da cijela mučna priča, izvor beskrajnih prepirki, konfuzije i političke polarizacije, konačno završi.
"Britanci samo žele da Brexit ode. Čak i ako misle da je sranje, samo žele razgovarati o nečemu drugom", komentirao je za Politico Scott Carn, Britanac koji radi u Londonu, a živi u Bruxellesu.
"Do 2019. jednostavno nam je bilo dosta. Prvo smo se nadali da se (Brexit) neće dogoditi. Onda smo pitali što možemo napraviti da pomognemo u vođenju Brexita. Sad je jednostavno došlo 'obavimo ovo'", objasnio je i neimenovani dužnosnik Europske komisije.
>>Nakon 3 godine dočekali smo Brexit, ali pravi problemi tek sada počinju
"Obavimo Brexit" - a onda?
Nije slučajno da je i Johnson raspisao i dobio izvanredne izbori na paroli "obavimo Brexit" - uz neizrečeni, ali implicirani dodatak "konačno".
Ovaj zamor i rezignacija na neki su način prikladni za antiklimaks Brexita. Naime, za Veliku Britaniju se malo toga mijenja u petak.
Prijelazno razdoblje, poznato još i kao implementacijsko razdoblje, trajat će do 31. prosinca ove godine. To znači da će se slobodna trgovinska razmjena nastaviti, dok bi London i Bruxelles u tom razdoblju trebali dogovoriti novi trgovinski sporazum koji bi regulirao ekonomske odnose od 1. siječnja 2021.
O kraju tužne sage s elementima farse zvane Brexit razgovarali smo s dekanom Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Zoranom Kurelićem, koji nam je i sam odmah napomenuo kako je ovo samo uvjetno rečeno kraj.
"Gotov je prvi dio priče, brakorazvodni ugovor je ratificiran u britanskom parlamentu. Sad počinje jako kratki prijelazni period, još kraći zbog odluke engleskog parlamenta da neće tražiti produženje (nakon 31. prosinca ove godine), bez obzira na to što za to postoji predviđena mogućnost u sporazumu", kaže Kurelić.
Kurelić: Njihova procjena je da je EU disfunkcionalan i da im je bolje vani
"To znači da žele izvršiti pritisak da se što prije ispregovara trgovinski deal i da, po svemu sudeći, iako ćemo tek u ponedjeljak u Johnsonovom govoru čuti njegove planove, žele dogovor poput onog koji EU ima s Kanadom. A istovremeno žele pregovarati s Amerikancima (o trgovinskom sporazumu) i tako možda čak kalkulirati i vršiti pritisak takvom dinamikom istovremenih pregovora. No upitno je imaju li uopće kapacitet da u isto vrijeme pregovaraju na dvije strane", objašnjava Kurelić.
S obzirom na ovakve ambiciozne i optimistične planove, postavlja se pitanje ima li takav optimizam Johnsona i njegove vlade uporište u realnosti.
"Mislim da su oni svakako ušli u veliki rizik. Njihova temeljna procjena je da će eurozona ući u recesiju, da je cijeli sustav EU-a polufunkcionalan i disfunkcionalan i da je njima bolje vani. Dakle, da naprosto otvore sve moguće opcije i da samostalno funkcioniraju na svjetskom tržištu. Je li ta procjena dobra? Iskreno, ne znam, ali mislim da je preriskantna i da sam Britanac, naprosto ne bih bio za Brexit", smatra ovaj politolog, koji je inače pohađao London School of Economics and Political Science, gdje je i magistrirao.
"Ono što već znamo sigurno je da su Europljani postavili jasnu poziciju: dobit ćete pristup europskom tržištu bez carina i bez kvota, pod uvjetom da zadržite regulatorni okvir EU-a - standarde zaštite okoliša, radnička prava, pravila o državnim subvencijama itd. Dakle, oni inzistiraju na onome što se na engleskom zove 'level playing field' - ravnopravna tržišna utakmica u novim utakmicama", dodaje Kurelić, koji predviđa da će se pregovori zbog kratkog roka koncentrirati na najbitnija područja: "Oni će do kraja godine, po mom mišljenju, pregovarati o tri glavne stvari: ribolovu, gdje će EU tražiti zadržavanje pristupa britanskim teritorijalnim vodama, dok će Britanci inzistirati na tome da je smisao Brexita bio povratak suvereniteta i kontrole. Druga stvar je sigurnost, a treća trgovina."
Kurelić: Dobro je da je mala i neutralna zemlja poput Hrvatske predsjedavajuća
"Mislim da je dobro da je Hrvatska predsjedavajuća - nas odlazak UK-a vrlo malo pogađa izravno, najkraće smo članica EU-a, a nemamo ni neku bilateralnu razmjenu. Stoga smo kao predsjedavajući u EU u ovom razdoblju jako dobri kao neutralni, mali igrač", ocjenjuje Kurelić.
Ipak, ako London i Bruxelles ne uspiju ispregovarati novi trgovinski sporazum do kraja godine, trgovina će se ubuduće automatizmom voditi po pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), što je loše za obje strane.
"Da, ali situacija je sad ipak puno bolja nego da je došlo do tzv. no-deal Brexita, jer su sad riješena sva goruća pitanja, odnosno crvene linije od kojih EU nije htio odstupiti", kaže Kurelić: "Naravno, u slučaju da se prijeđe na WTO pravila, to će više pogoditi UK nego EU. Mislim da će zato svim silama pokušati ispregovarati neku varijantu kanadskog sporazuma."
>>Kako je zemlja Darwina, Orwella i Shakespearea postala tako glupa?
Kurelić: EU je oko Brexita pokazao da i dalje ne zna kojim smjerom želi ići
Britanci bi, dakle, mogli još itekako zažaliti što su izašli iz EU-a. No naš sugovornik drži da to, u suštini, ovisi o tome tko će gore proći nakon ovog razvoda: "To ipak ne ovisi samo o njima. Eurozonu, izgleda, uskoro čeka recesija. A pitanje je i kako će EU urediti stvari kad UK izađe - kakav će imati budžet, hoće li ići na proširenje ili ne, kako će biti uređena eurozona, hoće li se zemlje članice moći dogovoriti oko temeljnih vrijednosti. Stoga je neizvjesna budućnost i EU-a i UK-a. Ako EU bude funkcionalan, a UK ustanovi da nije dovoljno snažan sam, onda će zažaliti. Ali ako EU zapadne u krizu i ne uspije se restrukturirati, onda će Britanci reći - super, na vrijeme smo pobjegli."
Sve, dakle, ovisi o tome hoće li EU izvući adekvatnu pouku iz ovog bolnog razlaza, koji se, uz više mudrosti s obje strane, vjerojatno mogao izbjeći. Kurelić smatra da EU tu pouku, nažalost, nije izvukao: "Rasprava u Europskom parlamentu (povodom Brexita) ni na koji način nije pokazala da postoji novo jedinstvo oko smjera kojim treba ići i što EU treba biti, nego je samo pokazala nove razlike. Ne vidim ni jasnu strategiju oko preuređenja Unije ni tko bi tu strategiju realizirao. Izgledalo je da je to možda Macron, ali ne znam kome on više ulijeva povjerenje."
"Svi mi tek počinjemo procesuirati koliki je ovo objektivno veliki gubitak i kakav veliki igrač izlazi. U prijelaznom periodu bit će sve isto, ali za godinu dana više ih uopće neće biti", zaključuje Kurelić.