Borzan za visoke cijene okrivila multinacionalne kompanije: Deru kožu s leđa građana

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan upozorila je u Europskom parlamentu na rekordne cijene hrane u istočnoj Europi, istaknuvši da su građani na rubu zbog pohlepe velikih prehrambenih korporacija koje kontroliraju tržište. Inicirala je saslušanje na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača o drastičnom rastu cijena i prevari potrošača, osobito u zemljama s nižim standardom poput Hrvatske, Poljske i Bugarske.

"Prema posljednjem Eurobarometru, većina građana EU smatra da su inflacija i siromaštvo najveći problemi. To je posebno izraženo u zemljama istočne Europe, gdje je rast cijena hrane najveći", rekla je Borzan i navela konkretne primjere:

"Za današnju cijenu 10 jaja u Poljskoj, prije četiri godine mogli ste kupiti 18. U Slovačkoj čak 24. Cijena kruha u Mađarskoj porasla je za 170 posto, u Bugarskoj za 122 posto, a u Hrvatskoj za 65 posto. U baltičkim državama cijene mesa porasle su i do 50 posto. Istovremeno, u zapadnim državama rast cijena uglavnom je ispod 20 posto."

"Građani posežu za lošijom hranom"

Prema istraživanju koje je Borzan provela u Hrvatskoj, više od polovice građana (56.4%) zbog inflacije kupuje manje hrane, a mnogi su prisiljeni uzimati i proizvode lošije kvalitete.

Stručnjaci iz Europske središnje banke i Europske komisije istaknuli su da unatoč padu inflacije, cijene hrane ostaju visoke, što dodatno opterećuje kućne budžete građana.

"Multinacionalne korporacije diktiraju cijene i kvalitetu"

"Moramo jasno identificirati i sankcionirati one koji iz pohlepe 'deru kožu s leđa' građana", poručila je Borzan, prozvavši najveće prehrambene korporacije – Nestlé, Unilever, Procter & Gamble, PepsiCo, Mars – koje, kaže, kontroliraju stotine brendova i cijene na tržištu.

Prema njezinim riječima, te kompanije ne samo da određuju cijene, nego i količine i kvalitetu proizvoda dostupnih u različitim zemljama.
"Ista boca Coca-Cole u Njemačkoj stoji 1.89 eura, a u Luksemburgu – zbog teritorijalnih ograničenja – čak 2.89 eura. U istočnoj Europi, unatoč nižem životnom standardu, cijene su iste ili više nego na zapadu", upozorila je Borzan.

Novi zakon tek iduće godine

Europski zakon koji bi trebao ograničiti ovakvu praksu i ukloniti teritorijalne barijere na tržištu očekuje se tek 2026. godine. Prema procjenama, europski potrošači zbog teritorijalnih ograničenja godišnje izgube oko 19 milijardi eura.