NA AZIJSKIM su burzama cijene dionica blago porasle nakon oštrog pada dan prije jer se ulagači nadaju poticajnim mjerama kineskih vlasti i drugih najvećih svjetskih gospodarstava kako bi se ublažio negativan utjecaj trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u plusu 0,2 posto, no od početka tjedna i dalje je na gubitku, oko 1 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,6 i 0,8 posto. U Australiji i Južnoj Koreji indeksi su, pak, pali između 0,1 i 0,4 posto.
Azijske ulagače ohrabrili su napisi kineskih medija kako Peking planira poticajne mjere koje bi povećale raspoloživ dohodak, no još nema detalja o tom planu.
Uz to, ulagači se nadaju da će i vlasti drugih najvećih svjetskih gospodarstava uvesti poticajne monetarne i fiskalne mjere kako bi ublažile negativan utjecaj američko-kineskog trgovinskog rata.
Nema ublažavanja
No retorika između Washingtona i Pekinga još se ne ublažava. Peking je jučer poručio da će uzvratiti u slučaju da SAD uvede carine na kineski uvoz i pozvao da se dvije zemlje nađu na pola puta, dok je predsjednik SAD-a Donald Trump poručio da trgovinski sporazum mora biti postignut ''pod našim uvjetima''.
Ulagači su oprezni i zbog toga što američkom gospodarstvu prijeti rizik od recesije, na što upućuju signali s tržišta obveznica.
Naime, u srijedu su, prvi put nakon 12 godina, prinosi na dvogodišnje američke državne obveznice bili veći nego na 10-godišnje obveznice, a ta tzv. inverzija krivulje prinosa smatra se klasičnim signalom da predstoji recesija.
Ta inverzija krivulje prinosa pojavila se prije svake recesije u posljednjih 50 godina.
''No ono što može ponešto utješiti ulagače je to da je sada, za razliku od prethodnih inverzija krivulje prinosa, Fed već počeo ublažavati monetarnu politiku'', kaže Simon MacAdam, ekonomist u tvrtki Capital Economics.
Strahovanja od recesije ojačala su zbog slabih gospodarskih pokazatelja iz Kine i Njemačke, što upućuje na slabost najvećih svjetskih gospodarstava, koja su, među ostalim, pod pritiskom zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, neizvjesnosti u vezi s Brexitom i geopolitičkih tenzija.
Dolar ojačao
Na valutnim je tržištima, pak, dolar ojačao pa se njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros kreće oko 98,16 bodova, dok je još prije dva dana iznosio oko 97,75 bodova.
Pritom je dolar ojačao u odnosu na europsku valutu pa je tečaj eura skliznuo na 1,1110 dolara, dok je na početku tjedna iznosio i 1,1230 dolara.
No dolar je oslabio u odnosu na japansku valutu, koja se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, pa se jutros njegova cijena kreće oko 106,10 jena, dok je polovicom tjedna iznosila 106,40 jena.
Cijene nafte, pak, blago su porasle nakon dva dana oštrih gubitaka. Tako je cijena barela na londonskom tržištu jutros porasla 23 centa, na 58,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 33 centa, na 54,80 dolara.