Tisuće ljudi prosvjedovalo je u nedjelju diljem Hrvatske protiv jačanja krajnje desnice, potaknuti nizom incidenata koji su raspirili etničke i političke napetosti u zemlji. Prosvjedni marševi održani su u četiri velika grada, uključujući Zagreb, piše novinska agencija Associated Press.
Okupljeni pod sloganom "Ujedinjeni protiv fašizma", prosvjednici su u glavnom gradu skandirali "svi smo mi antifašisti!", poručivši kako će se suprotstaviti pokušajima desničarskih skupina da šire strah i ušutkavaju neistomišljenike.
Zatražili su od vlasti da obuzdaju tvrdokorne desničarske skupine i njihovu čestu upotrebu profašističkih simbola vezanih uz pronacističku marionetsku državu iz Drugog svjetskog rata, odgovornu za koncentracijske logore u kojima su ubijene deseci tisuća Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista, navodi AP.
"Sve što se događa oko nas vrlo je opasno", poručila je novinarka Maja Sever okupljenima u Zagrebu. "Pokazali ste da nećete šutjeti, već da ćemo se boriti za demokratsko društvo."
AP navodi kako je Index objavio fotografije i snimke skupina mladića u crnom koji su se pojavili na protuprosvjedima u Rijeci i Zadru. Zabilježeni su manji sukobi s policijom, a jedna je osoba privedena.
Prosvjedi su uslijedili nakon ekstremističkih ispada u studenom, kada su na meti bili kulturni događaji Srba u Zagrebu i Splitu, što je probudilo strah od etničkog nasilja desetljećima nakon rata od 1991. do 1995. godine, podsjeća AP. Mladići u crnom ondje su uzvikivali profašističke i nacionalističke parole ispred izložbenih prostora prije nego što ih je zaustavila policija.
Ekstremisti su se okrenuli i protiv liberalnih skupina, političara i stranih radnika u Hrvatskoj. Često koriste pozdrav ustaškog režima "Za dom spremni!".
"Imamo skupine koje bacaju dimne bombe i petarde i prijete nasiljem, dižu desnu ruku u zrak i viču ‘Za dom spremni!’", izjavila je za HRT Iva Davorija, organizatorica prosvjeda u Zadru. "Oni to rade slobodno."
Jačanje desnice u Hrvatskoj poklopilo se s formiranjem koalicije vladajućih konzervativaca premijera Andreja Plenkovića s krajnje desnom strankom Domovinski pokret nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, navodi AP, dodajući da je tom odlukom stranka etničkih Srba po prvi put nakon dugo godina ostala izvan vlade.
Trend je kulminirao u srpnju masovnim koncertom desničarskog pjevača Marka Perkovića Thompsona, čija je upotreba ustaškog pozdrava u jednoj od najpopularnijih pjesama godinama izvor kontroverzi i podjela. Iako su mu nastupi zabranjeni u nekim europskim gradovima, Thompson je i dalje iznimno popularan u Hrvatskoj, navodi AP.
Premijer Plenković negirao je da zatvara oči pred porastom krajnje desnog ekstremizma i neofašističkog govora mržnje. S druge strane, optužio je svoje lijeve protivnike da preuveličavaju problem i time produbljuju podjele.
Nakon Drugog svjetskog rata Hrvatska je bila dio komunističke Jugoslavije, koja se raspala u nizu nacionalističkih ratova 1990-ih. U Hrvatskoj su se manjinski Srbi pobunili protiv odcjepljenja i preuzeli kontrolu nad dijelovima teritorija s ciljem pripajanja Srbiji, što je dovelo do sukoba u kojem je poginulo više od 10.000 ljudi.
Hrvatska je postala članica NATO-a 2009. godine, a Europskoj uniji pridružila se 2013, zaključuje se u tekstu AP-a.