SUDSKI postupak na Haškom sudu protiv trojice hrvatskih generala - Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka - mogao bi biti dovršen do sredine ove godine i mogao bi povoljno završiti za Antu Gotovinu, tvrdi tjednik Globus.
Gotovinin odvjetnički tim s optimizmom čeka presudu
Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić novinarima je potvrdio ako je Gotovinin odvjetnički tim, jednako kao i sam general, vrlo optimističan oko završetka postupka i vjeruju u pozitivan ishod. Globus tvrdi i da su sve osobe koje su krenule u ovaj postupak od samog početka bile složne u ocjeni da će postupak biti težak i da će osporavanje navoda Tužiteljstva biti vrlo složen proces, no dodaju da sada, pri kraju postupka, vlada uvjerenje kako je obrana napravila dobar posao, te da su neke okolnosti, koje im ispočetka nisu išle u prilog, uspjeli okrenuti u korist svojih branjenika.
Kao ključni moment koji je obrani ukazao da se slučaj kreće u dobrom smjeru za Gotovinu ističe se nedavna izjava srpskog predsjednika Borisa Tadića, koji je pred svojom javnošću izjavio kako "ne bi bilo dobro da Gotovina bude oslobođen". Brojni su političari i pravnici tada burno reagirali, a među njima i premijerka Jadranka Kosor, rekavši kako tom izjavom Tadić vrši politički pritisak na Haški sud. Zanimljivo je i da na Tadićevu izjavu predsjednik Ivo Josipović uopće nije reagirao.
Luka Mišetić je pak procijenio da je spominjanje generala Gotovine u kontekstu oslobađajuće presude vrlo dobar znak, koji zasigurno dolazi od strane dobro obaviještene osobe, a pravni su analitičari i bivši članovi odvjetničkih timova zaključili kako Tadić očito vlastitu javnost priprema na povoljan ishod suđenja za trojicu hrvatskih generala.
Svjedočenje ratnog zločinca Mile Mrkšića okrenulo je postupak
Kao drugi važan moment u sudskom procesu istaknuto je svjedočenje bivšeg generala JNA Mile Mrkšića, koji je osuđen za ratne zločine, a koji je - na opće iznenađenje javnosti - pristao svjedočiti u korist obrane. On je pred sudom izjavio kako je topnički napad Hrvatske vojske na Knin bio vrlo precizno izveden, te je potvrdio kako su kninske vlasti tada donijele odluku o evakuaciji stanovništva zajedno sa vojskom, jer su se bojali opkoljavanja i odsijecanja od strane HV-a.
Njegova je teza bila da je Hrvatska vojska već prvog dana Oluje mogla ući u Knin i osvojiti ga, no da to nije učinila jer se rukovodila vojnom strategijom koja upozorava da se neprijatelja ne smije dovesti u bezizlazan položaj i oduzeti mu mogućnost povlačenja. U tom slučaju, tvrde vojni stratezi, vojska kojoj se sprema poraz postaje "ludo hrabra" jer više nema što izgubiti i samo želi skupo prodati svoju kožu, zbog čega gubici na obje strane značajno rastu. Upravo je Mrkšićevo svjedočenje bilo ključno u razjašnjenju situacije u Kninu početkom kolovoza 1995. godine, koje je okrenulo proces u pozitivnom smjeru.
Globus potom prenosi i mišljenje jednog od neimenovanih bivših članova odvjetničkog tima koji smatra da su pravni stručnjaci haškog suda koji su pripremali optužnicu protiv trojice generala to radili na temelju netočnih, lažnih pa i krivotvorenih činjenica koje su nakon Oluje plasirali srpski mediji, ali i neki pripadnici UNPROFOR-ovih snaga koji su pisali netočne i lažne izvještaje prepune prenapuhanih podataka i činjenica, pogotovo one koji su se odnosili na ukupna broj granata koje su pale na Knin, broj srušenih objekata i broj poginulih u gradu.