Znanstvenici konačno otkrili gdje počinju reakcije na gluten

Ilustracija: Shutterstock

Za otprilike jednu od stotinu osoba, čak i najmanja količina glutena može izazvati teške simptome i predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.

Iako se domino-efekt imunoloških reakcija može pratiti do genetskih korijena, brojni čimbenici otežavali su mapiranje preciznog lanca događaja koji uzrokuju celijakiju.

Sada je međunarodni tim, predvođen znanstvenicima sa Sveučilišta McMaster u Kanadi, koristeći transgenične miševe, precizno odredio ključnu ulogu koju imaju stanice sluznice crijeva, što je važan korak koji bi mogao dovesti do novih terapija, piše ScienceAlert.

Što je celijakija?

Celijakija je doživotni autoimuni poremećaj potaknut prisutnošću glutena, skupine strukturnih proteina, u crijevima. Konzumiranje gotovo bilo čega napravljenog od pšenice, ječma ili raži - što uključuje većinu pekarskih proizvoda, kruha i tjestenine - izlaže oboljele riziku od neugodnih simptoma poput nadutosti, bolova, proljeva, zatvora, a ponekad i refluksa te povraćanja.

Trenutno, jedini način za izbjegavanje simptoma jest potpuno izbjegavanje hrane koja ih uzrokuje. Dugoročno, imunološki napadi izazvani glutenom mogu oštetiti crijevne resice tankog crijeva. Ove sićušne strukture ključne su jer povećavaju unutarnju površinu crijevnih stijenki, što pomaže u apsorpciji hranjivih tvari iz hrane.

Osobe s celijakijom, posebno ako se ne liječi, suočavaju se s ozbiljnim zdravstvenim rizicima, kao što je veća vjerojatnost razvoja kolorektalnog karcinoma i kardiovaskularnih bolesti. Bolest je također povezana s brojnim drugim stanjima, uključujući anemiju, osteoporozu, zastoj u rastu, reproduktivne probleme i neurološke poremećaje.

Genetska pozadina bolesti

"Jedini način na koji danas možemo liječiti celijakiju je potpunim izbacivanjem glutena iz prehrane", kaže gastroenterologinja s McMastera Elena Verdu. "To je teško učiniti, a stručnjaci se slažu da je bezglutenska dijeta nedovoljna."

Oko 90 posto ljudi s dijagnozom ovog stanja nosi par gena koji kodiraju protein nazvan HLA-DQ2.5, dok većina preostalih 10 posto ima gene koji kodiraju sličan protein, HLA-DQ8. Poput drugih HLA (humani leukocitni antigen) proteina, ovi proteini na površini imunoloških stanica izlažu dijelove "napadača", upozoravajući ostatak obrambenog sustava.

U slučaju HLA-DQ2.5 i HLA-DQ8, proteini su oblikovani tako da vežu dijelove glutenskog peptida otpornog na probavu, signalizirajući T-stanicama "ubojicama" da krenu u napad. Nažalost, te upute nisu uvijek precizne, što osobe s ovim genima stavlja pod rizik od razvoja različitih autoimunih stanja.

Ključna uloga crijevnih stanica

Međutim, neće svatko tko ima gene HLA-DQ2.5 ili HLA-DQ8 razviti imunološki poremećaj poput celijakije. Da bi se to dogodilo, razgrađeni dijelovi glutena prvo moraju proći kroz crijevnu stijenku pomoću transportnog enzima koji ih dodatno mijenja i čini još prepoznatljivijima za imunološki sustav. Stanice u crijevnoj stijenci odgovorne su za otpuštanje tog enzima, što im daje ključnu ulogu u ranim fazama bolesti. Ono što dosad nije bilo jasno jest kako točno ta početna točka funkcionira unutar same patologije bolesti.

Otkriće koje otvara put novim terapijama

Kako bi se usredotočio na ovu važnu kariku u lancu, istraživački tim analizirao je ekspresiju imunološkog kompleksa u stanicama koje oblažu crijeva osoba s liječenom i neliječenom celijakijom, kao i kod miševa s ljudskim genima za HLA-DQ2.5. Zatim su stvorili funkcionalne žive modele crijeva, takozvane organoide, koristeći mišje crijevne stanice kako bi detaljno proučili ekspresiju njihovih imunoloških proteina.

"To nam je omogućilo da suzimo specifičan uzrok i posljedicu te točno dokažemo odvija li se reakcija i kako", rekao je biomedicinski inženjer s McMastera Tohid Didar.

Postalo je očito da stanice koje oblažu crijeva nisu samo pasivni promatrači koji trpe kolateralnu štetu, već su ključni akteri. One izravno prezentiraju mješavinu fragmenata glutena imunološkim stanicama specifičnim za gluten.

Poznavanje uključenih vrsta tkiva i njihove uloge daje istraživačima novi popis ciljeva za buduće tretmane, što bi milijunima ljudi diljem svijeta moglo omogućiti da uživaju u hrani s glutenom bez rizika od neugodnih posljedica. Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Gastroenterology.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.