Foto: Wikipedia/ Index
MOGUĆNOST uvođenja CRO kartica, svojevrsnih vaučera koje bi stanovnici Hrvatske mogli trošiti na razne usluge unutar zemlje, zainteresirala je javnost. Pošto se o cijelom sustavu ne zna još puno, odlučili smo pitati neke od vodećih hrvatskih ekonomskih analitičara da nam pojasne o čemu se točno radi, ali i da nam daju svoje viđenje ove ideje.
Jurčić: To je zastarjelo, ali moglo bi biti privremeno rješenje
"To su kao vaučeri, to je po meni u redu ukoliko je to namijenjeno za potrošnju robe originalno hrvatske proizvodnje. To su socijalni izdaci, to se smije. Drugi cilj je da zaposli kapacitete koji postoje, a nezaposleni su, a da se ne rade nikakve dodatne investicije. Sljedeći kriterij je da se povećava zaposlenost ili recimo, smanjuje sezonsku nezaposlenost. Recimo, moj prijedlog je bio da se to može koristiti za turističke usluge smještaja od 1.10. do Uskrsa, kada nije sezona. Što se tiče turizma, to se ne bi smjelo koristiti u sezoni, nego izvan sezone", smatra Jurčić. Ukratko, on smatra da bi se na taj način smanjila nezaposlenost i povećala potrošnja domaće robe što bi imalo pozitivan učinak na ekonomiju.
"Sljedeće, to bi se trebalo koristiti za obrtničke usluge, od vodoinstalatera do frizera ili zidara. I slično... Time zapošljavate. Sljedeće gdje bi se to moglo koristiti je za topli obrok dnevno, naprimjer 20-30 kuna u restoranima koji bi dobili licencu da takve usluge mogu davati", predlaže Jurčić.
"Tu vi de facto usmjeravate javnu potrošnju na domaću proizvodnju. Na jednoj strani imate rashod državnog proračuna, ali imate i prihod nacionalne ekonomije", kratko pojašnjava dobitke koje bi imala ekonomija.
"To bi se plaćalo iz proračuna ili fondova, primjerice mirovinski fond da umirovljenicima vaučer da odu u hotel. Ali van sezone i od nedjelje do petka, ne preko vikenda. I onda se hotel naplati iz fonda. To je glupo koristiti kad je potrošnja velika, primjerice u sedmi ili osmi mjesec. Tada se koriste druge politike", daje Jurčić još jedan prijedlog.
Jurčić smatra da sustav treba biti automatski podešen tako da državni mehanizmi reagiraju onda kad padne privatna potrošnja. No, kod nas sustav nije dobro podešen pa su i ovakvi, kaže Jurčić, arhaični načini poticanja potrošnje dobrodošli.
"Inače to primjenjuju zemlje koje svojim ekonomskim politikama to nisu riješili redovnim putem. Naprimjer, u Europi je prosjek da proračun uzima 45 posto od BDP-a. Ali to se sve vraća u domaću proizvodnju. Kad padne privatna potrošnja, kao što je bilo u krizi, država samo malo poveća potrošnju i tako zaustavlja pad gospodarstva i zaposlenosti, dok građani opet ne počnu trošiti. I onda se država izvlači iz potrošnje opet. To sve pametne zemlje imaju ugrađene automatski", objašnjava Jurčić kako bi zapravo sistem trebao funkcionirati po njegovom mišljenju.
"Ne znam kako bi hrvatska trebala riješiti takvu ekonomsku politku, ove kartice su jedno arhaično rješenje. To nije normalno ekonomsko političko rješenje, to je arhaično. Ne znamo napraviti sustav pa to rješavamo tako. No, ovo je dobro, ali nije dugoročno. De facto se vraćaš na bonove, a zna se u kakvim se situacijama koriste bonovi. Kao primjereno rješenje od dvije tri godine je ok. Ali onda treba doći u situaciju da ljudi normalno mogu ići na ljetovanje, frizeru, u restoran i slično, to je bit sustava. Ali dok je sustav ovakav, ovo je dobro. Ako ne možemo pokrenuti sezonu van ljeta, onda se to može ovako. Ako ljudi ne jedu u restoranima, ajmo im dati bonove da jedu uz istu cijenu kao kad doma kuhaju. Onda smo zaposlili i kuhara i konobara i slično. To je samo krpljenje, nadomještaj nefunkcioniranja ukupne politike", objašnjava Jurčić.
"Date dvije, tri milijarde kroz to različitim skupinama i vi znate da će prihod domaćeg gospodarstva biti dodatno veći za dvije, tri milijarde kuna jer se ti vaučeri mogu koristiti isključivo za hrvatske proizvode. Nije nešto, vraćamo se natrag, ali to bi funkcioniralo dok se ne stabilizira sustav", kaže Jurčić.
Novotny: Nešto slično postoji vani
Ekonomski analitičar Damir Novotny također naglašava kako nešto slično postoji u Francuskoj, ali za prehranu u restoranima.
"Neke turističke zemlje imaju slične vaučere za svoje građane, naprimjer Francuska. Time uz subvenciju vlade građani mogu te vaučere koristiti u restoranima za dnevne obroke. To nije u svrhu jačanja potražnje za ljetnim turističkim uslugama, nego je to u Francuskoj u funkciji jačanja potražnje za ugostiteljskim uslugama u gradovima. Hrvatska vlada bi mogla sličan program osmisliti, prije svega je potrebno jačati potražnju u kontinentalnom i medicinskom turizmu, to bi bilo važnije jer ljetni turizam i ovako uzima položajnu rentu, mislim da ga ne bi trebalo posebno dodatno stimulirati", smatra Novotny.
"Trebalo bi stimulirati kontinentalni turizam i ugostitelje u gradovima koji održavaju veliki broj radnih mjesta. Ali na koncu ostaje otvoreno pitanje tko će to financirati. Kako god se te kartice zvale, one zahtijevaju određenu potporu iz državnog proračuna. U Francuskoj to dobiju svi zaposleni, ali to nije kartica nego subvencionirani bon za topli obrok. Jedan dio troška snose oni koji su zaposleni, a drugi dio troška snosi država. To je, naprimjer, fiskalni poticaj kao kod stanogradnje. Takve povlastice ne mogu uživati stranci", dodaje ekonomski analitičar.
Šantić: Ideja je zanimljiva, ali sve skupa je velika nepoznanica
Ekonomist Zdeslav Šantić kaže da je cijela ideja, iako je zanimljiva, velika nepoznanica.
"Zanimljiva ideja. Sa druge strane, puno je nepoznanica da bi mogao dati ikakvu ocjenu. Naravno, bilo je pokušaja u drugim turističkim zemljama koje su pokušale stimulirati građane da posjećuju vlastitu zemlju. Isto tako, kad govorimo o Hrvatskoj, u srcu sezone kapaciteti su popunjeni i što se tiče razvoja domaćeg turizma, bilo bi efikasnije ako bi se moglo produžiti sezonu, da se goste stimulira kroz popuste i akcije u predsezoni i postsezoni. No, za neke detaljnije ocjene malo je detalja", kratko je za Index prokomentirao Šantić.