Geopolitički analitičar Gordan Akrap govorio je za HRT o ciljevima NATO-vog trodnevnog summita koji se održava u Washingtonu.
U fokusu summita je, naravno, Ukrajina. Akrap kaže kako je cilj pripremiti se za buduće izazove u političkom smislu, koji možda stoje pred NATO savezom na pojedinačnoj i savezničkoj razini.
Tu je i povećanje interoperabilnosti unutar NATO saveza, ali i između NATO saveza i drugih sličnih organizacija, koje će se organizirati ili koje već postoje, a kojima je cilj zaštititi se od agresivnih i autokratskih režima, posebno s naglaskom na područje stabilnosti i sigurnosti u Indopacifiku, gdje je sasvim sigurno jedno od ozbiljnih kriznih žarišta budućnosti, poručio je Akrap.
"Ukrajina je unutar NATO saveza"
Dodao je kako u Rusiji sigurno neće dobro prihvaćene izjave da Ukrajina može postati članicom NATO-a čim se ispune uvjeti.
"Tu je i današnja informacija i činjenica - da će u Ukrajinu vrlo, vrlo skoro sletjeti veliki broj zrakoplova F-16 te da će se postojeći protuzračni sustav Ukrajine, pogotovo kad govorimo o sustavu Patriot, znatno više povećati nego što je to sada, što će dati potpuno novu dinamiku na terenu", tvrdi Akrap.
"Već duže vrijeme zapravo znamo da je Ukrajina unutar NATO saveza. Postoji NATO-Ukrajina večer kroz koju se organiziraju brojne aktivnosti kojima se pomaže u ukrajinskim naporima za obranu teritorija i obranu države i suvereniteta od ruske agresije", rekao je.
Dodao je kako je sasvim sigurno da Rusija na to neće blagonaklono gledati i dogodit će se eskalacija vrlo ozbiljnog nasilja.
Pitanje je što će se dogoditi ako na američkim izborima u studenom pobijedi Donald Trump.
"Trump nije siguran koja će biti politika prema NATO-u i Ukrajini"
"To je teško reći s obzirom na to da mislim da ni predsjednik Donald Trump, ni ljudi koji se pripremaju da sudjeluju u njegovoj administraciji, ako on pobjedi na izborima krajem nove godine, još uvijek nisu sigurni koja će biti politika.
Zbog toga se i NATO savez priprema za sve mogućnosti, a i to su aktivnosti, primjerice, jačanje interoperabilnosti, prebacivanje zajedničkih tereta na sve saveznike, prebacivanje na NATO savez, institucije NATO saveza, sve one koje pružaju organizacijsku pomoć, koja ide prema Ukrajini i osnivanje ureda visokog predstavnika civila u Ukrajini od strane NATO saveza", kazao je Akrap.
Promjena koja čeka NATO je dolazak novog glavnog tajnika, 1. listopada Marka Ruttea, bivšeg nizozemskog premijera. Akrap je kazao kako očekuje da će Mark Rutte nastaviti sadašnju politiku jačanja unutarnje kohezije i stabilnosti NATO-a, a istovremeno pokazati da je NATO organizacija koja postoji 75 godina i koja je obrambeni saveznik.
"Treba naglasiti, i koja ne želi rat, ne pokreće ratove, nego želi preventivnim sustavom djelovanja, razvojem vlastitih edukacijskih, obrambenih, tehničkih, znanstvenih i ljudskih sposobnosti odvraćati potencijalnog napadača od napada na bilo koju članicu NATO saveza, bilo vojno, bilo u digitalnoj domeni", zaključio je Akrap.