ERIC YOUNG je predsjednik sindikata koji predstavlja otprilike 30.000 zaposlenika američkog Federalnog ureda za zatvore. Oni rade i dalje iako je vlada SAD-a u blokadi. Članovi Youngova sindikata, razasuti na 122 lokacije uglavnom u ruralnim područjima širom SAD-a, nisu dobili plaću i ne znaju kad će stići. Kao i vođe drugih sindikata javnih službi u prošla tri mjeseca, Young je osudio blokadu kao nesavjesnu, piše američki magazin The Atlantic.
”Moje je mišljenje da se radi o 'nedobrovoljnom služenju'”, izjavio je Young. Međutim, ni Young, ni njegovi kolege iz sindikalnog vodstva neće svojim članovima reći ono što bi bilo sasvim logično kad bi se zaposlenici našli u istoj situaciji u privatnom sektoru: ”Ako vas ne plaćaju, ne dolazite na posao.”
”Ne smijemo pozivati ni zagovarati štrajk”, objašnjava Young.
Otkako je 1947. godine donesen Taft-Harleyjev zakon, federalnim je službenicima zabranjeno štrajkati. Cilj tog zakona bio je spriječiti javne službenike da prekid rada, koji bi mogao ugroziti američku vladu ili glavne industrije, iskoriste u pregovorima oko povišica, radnih uvjeta i beneficija. Zakon, međutim, nije predvidio scenarij u kojem vlada od zaposlenika traži da rade bez plaće, kao što je sada slučaj.
Može trajati unedogled
Za stotine tisuća federalnih zaposlenika ”nedobrovoljno služenje” može trajati unedogled. Predsjednik Donald Trump upozorio je prošlog tjedna lidere Demokratske stranke da vladu može držati u blokadi ”mjesecima, pa čak i godinama”. Radi se o scenariju o kojem sindikalni čelnici nikad prije nisu razmišljali. ”Mnogo toga moguće je za vrijeme ovog predsjednika pa mislim da bismo se trebali početi pripremati”, rekao je Randy Erwin, predsjednik Nacionalne unije federalnih zaposlenika.
Blokade vlade dosad su bile samo usputna pojava, odnosno anomalija tijekom fiskalnih zastoja u donošenju proračuna u Kongresu od 70-ih godina 20. stoljeća. Ova blokada samo je djelomična i zahvaća oko 800.000 javnih službenika. Otprilike polovina je na dopustu, dok druga polovina čija su radna mjesta ključna u sustavu javnog zdravstva i sigurnosti, mora dolaziti na posao iako Kongres nije izdvojio sredstva za njihove plaće. U ovoj su kategoriji i agenti tajne službe koji štite predsjednika i njegovu obitelj, sigurnosni službenici u javnom prometu, piloti, kontrolori leta koji održavaju sustav zračnog prijevoza, službenici u federalnim zatvorima i naravno – pripadnici graničnih službi koji čuvaju granicu s Meksikom uz koju Trump želi izgraditi zid.
Ako se ne pojave na poslu, smatrat će se da su odsutni bez dopuštenja, objašnjava Jacque Simon iz Američke udruge vladinih zaposlenika, najvećeg sindikata federalnih službenika: ”Ako im je rečeno da dođu na posao, oni to moraju i učiniti.” Oznaka ”odsutan bez dopuštenja” može dovesti do stegovnih sankcija, pa i otkaza ugovora o radu. Za dugogodišnje vladine službenike to može značiti gubitak federalne mirovine.
I dalje dolaze na posao
Zato federalni zaposlenici u najvećem broju i dalje dolaze na posao. Uprava za sigurnost promet (TSA) odgovorila je na CNN-ovo izvještavanje prošlog tjedna da njeni zaposlenici u većem postotku odlaze na bolovanje otkako je počela blokada. No glasnogovornik TSA-a Michaelo Bilello kaže kako su ta bolovanja imala minimalan učinak na poslovanje. Bolovanja zasad ipak nisu masovna. Bilello kaže da je 4,6 posto zaposlenika bilo na bolovanju u ponedjeljak, a istog dana 2018. godine bolovalo je 3,7 posto zaposlenih u TSA-u. ”Trenutačni zastoj u financiranju može izazvati stres kod naših zaposlenika i zato želimo izraziti zahvalnost 51.000 naših službenika širom zemlje koji su i dalje fokusirani na svoju misiju”, objavio je Bilello na Twitteru.
Suočeni s potencijalno neograničenom blokadom, sindikati su se obratili sudovima. Američka udruga vladinih zaposlenika podnijela je tužbu protiv Trumpove administracije. Zahtijevajući od zaposlenika da rade bez plaće, tvrdi udruga, vlada krši Zakon o poštenim uvjetima rada iz 1938. godine. Taj zakon propisuje minimalnu plaću i plaćanje prekovremenog rada, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru. Sličnu je tužbu podnio i sindikat zaposlenika Državne riznice.
Sindikati su održali i skupove, naglašavajući učinak blokade na federalne službenike koji žive od plaće do plaće te pozivajući Trumpa i Kongres da se dogovore i okončaju blokadu. Dalje od toga u protestima zbog blokade nisu spremni ići. Unatoč obraćanju sudu, nijedan sindikat nije pozvao svoje članove da sudjeluju u bilo kakvoj obustavi rada. ”Potičemo svakoga da dođe na posao ako mu je tako naloženo. Nikad nećemo zagovarati ništa ilegalno”, rekao je Simon. Na izvještaje o povećanoj stopi bolovanja zaposlenika TSA-a Simon kaže: ”To nema veze s nama. Mi to ne odobravamo, a mislim da se to čak ni ne događa. Vjerujemo da se radi o medijskom pretjerivanju.”
Štrajk
Federalni zaposlenici nisu se pokušali oduprijeti zabrani štrajkova otkako je predsjednik Ronald Reagan otpustio više od 11.000 kontrolora leta koji su se odbili vratiti na posao nakon njegove naredbe tijekom pregovora o kolektivnom ugovoru 1981. godine. Kontrolori su prestali s radom tražeći veće plaće i kraći radni tjedan. Federalni službenici nisu se tijekom blokade upustili u masovne obustave rada kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo zbog izostanka plaće. Čak i u takvim okolnostima, zakon o zabrani štrajka bio bi primjenjiv, smatra Zachary Henige, odvjetnik koji zastupa dvojicu federalnih zaposlenika u njihovoj tužbi protiv vlade.
”Zakon zabranjuje štrajk ovoj kategoriji zaposlenika i pritom je nebitno dobivaju li plaću ili ne. Propis ne razlikuje njihovu situaciju od klasičnog štrajka”, objašnjava Henige.
Blokada vlade nikad nije potrajala dulje od tri tjedna, a Kongres je uvijek promptno odobravao retroaktivnu isplatu plaća za zaposlenike koji su na dopustu i one koji su morali raditi. No Trumpova prijetnja da blokada može potrajati ”mjesecima, pa i godinama” mogla bi staviti na kušnju volju zaposlenika da i dalje dolaze na posao. ”Svatko će se morati zapitati koliko je dugo spreman dolaziti na posao bez plaće. Zasad ne znamo o kojem se razdoblju radi”, kaže Erwin. Prije ili kasnije, ova situacija morat će se razriješiti.
Pod posebnim su opterećenjem službenici saveznih zatvora jer radi se o federalnim zaposlenicima s najmanjim plaćama koji su i dalje obavezni dolaziti na posao. Savezni su zatvori i prije blokade patili zbog manjka osoblja i proračunskih rezova. Mnogi su zaposlenici na Badnjak saznali da su njihovi godišnji odmori otkazani.
”Uskoro će mnogi zaposlenici javiti da ne mogu dolaziti na posao zato što nemaju novca za gorivo i to će postati velik problem. Ti ljudi se nalaze između čekića i nakovnja”, zaključio je Young.