AKADEMSKA solidarnost upozorila je na kontroverze oko izbora rektora Ivana Pavića, koji obnaša treći mandat unatoč odluci Upravnog suda koji je osporio njegovu kandidaturu, pa tako i izbor. Donosimo priopćenje Akademske solidarnosti.
Na zadnjoj sjednici Senata splitskog Sveučilišta, unatoč odluci Upravnog suda, legalnost obnašanja funkcije aktualnog rektora nije dovedena u pitanje. Štoviše, do rasprave na Senatu o odluci Upravnog suda nije ni došlo.
Kreativno tumačenje i manipuliranje činjenicama
Takav slijed događaja u javnosti stvara dojam o kreativnim tumačenjima i manipuliranju činjenicama najvišeg tijela Sveučilišta u Splitu. Istovremeno se pred članove akademske zajednice i širu javnost postavlja pitanje moralne i pravne odgovornosti aktera te pravne opravdanosti odluka donijetih na Senatu Sveučilišta u razdoblju trajanja aktualnog mandata rektora Sveučilišta.
Pavić je iznimno važan problem
Smatramo da je ovaj čin u suprotnosti sa akademskim načelima te da se ovakvim postupanjem nanosi velika i teško popravljiva šteta ugledu institucije rektora Sveučilišta i samom Sveučilištu u Splitu. Stoga pozivamo članove Senata da se čim prije izjasne o ovom pitanju i na taj način izvrše dužnost koju su preuzeli članstvom u vrhovnom tijelu Sveučilišta u Splitu. Istodobno pozivamo članove akademske zajednice na zauzimanje jasnog stava oko ovog iznimno važnog problema.
Svi na prosvjed u subotu na Peristilu u 18 sati
Akademska solidarnost je obavijestila i kako će se pridružiti prosvjedima u subotu na Peristilu u 18 sati. Pozivaju građane da se pridruže stvaranju globalnih promjena.
Riječ je o prosvjedima koji se održavaju diljem svijeta na inicijativu španjolskog pokreta Real Democracia. U Hrvatskoj će se prosvjedovati u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Puli.
Opći cilj demonstracija je prosvjed protiv trenutnog ekonomsko-političkog sustava u svijetu podređenom krupnom kapitalu, koji u potpunosti zanemaruje potrebe društva i pojedinca. Pod pritiskom financijske moći i naši političari rade za dobrobit nekolicine bez obzira na štetne posljedice koje njihove odluke imaju za šire društvo, život, pojedinaca i budućnost okoliša. U takvom društvu profit manjine važniji je od potrebe društva u cjelini.
Sprega političkih i financijskih elita
Demokracija koju danas propagiraju političari poprimila je oblike ekonomske demokracije koja je u potpunoj suprotnosti sa građanskom demokracijom. Sprega političkih elita s financijskom elitom globalni je problem koji se osjeća i u Hrvatskoj, pogotovo u ovo predizborno vrijeme. Podsjetimo da je takve neoliberalne zakone pokušalo uvesti i Ministarstvo znanosti. Upravo zahvaljujući kontinuiranim pritiscima Akademske solidarnosti koja je upozoravala da bi takvi zakoni pogodovali nekolicini, a ne akademskoj zajednici i društvu u cjelini, donošenje ovih zakona jest zaustavljeno.