Investicije u umjetnu inteligenciju dosegle su takve razmjere da stručnjaci upozoravaju kako bi AI sektor mogao postati temelj na kojem trenutno počiva cijelo američko gospodarstvo – s potencijalno pogubnim posljedicama ako se balon raspukne.
Kako je investitor Paul Kedrosky izjavio za Wall Street Journal, ulaganja u AI infrastrukturu već su premašila razinu ulaganja u internetsku i telekom infrastrukturu iz doba dot-com balona prije više od 20 godina.
Kedrosky smatra i da efekti carina američkog predsjednika Donalda Trumpa još nisu u potpunosti osjetni upravo zbog masovnog investiranja u AI, koje trenutačno djeluje poput privatnog poticajnog programa za gospodarstvo.
Balon u financijskim okvirima predstavlja situaciju na tržištu kada cijena određene imovine značajno preraste njenu stvarnu vrijednost tijekom razdoblja brzog rasta cijena. Karakterizira ga prekomjerni optimizam i euforija investitora, neodrživi rast cijena, odvajanje od temeljnih ekonomskih pokazatelja, te neizbježno pucanje balona koje dovodi do naglog pada cijena i često širih ekonomskih posljedica.
Financijski baloni su se javljali kroz povijest u različitim oblicima, od tulipomanije u 17. stoljeću do dot-com balona krajem 1990-ih i balona nekretnina 2008. godine.
Još više zabrinjava podatak koji je za WSJ iznio Neil Dutta, voditelj ekonomskih istraživanja u Renaissance Macro Researchu: ove je godine kapitalno ulaganje u AI više pridonijelo rastu američkog gospodarstva nego ukupna osobna potrošnja građana.
Takav razvoj događaja ne viđa se često – i lako bi mogao završiti snažnim šokom. Ako AI industrija ne uspije isporučiti očekivane prinose, kolaps bi mogao biti ozbiljniji od dot-com krize, upozoravaju stručnjaci.
Za sada, AI tvrtke profitiraju na valu entuzijazma. Od 2018., kada je Apple postao prva tvrtka s tržišnom vrijednošću većom od 1 bilijun dolara, čak devet AI kompanija pridružilo se tom elitnom klubu. Najimpresivniji primjer je Nvidia – proizvođač AI čipova – čija je tržišna vrijednost u manje od godinu dana narasla na 4 bilijuna dolara.
Unatoč rastućoj popularnosti AI alata poput chatbotova, ti sustavi i dalje su iznimno skupi za treniranje i održavanje. Visoki računi za struju i računalne resurse i dalje opterećuju tvrtke koje pokušavaju ostvariti profit.
Microsoft je prošlog tjedna slijedio Nvidijin primjer, dosegnuvši tržišnu vrijednost od 4 bilijuna dolara. Prema podacima CNN-a, kompanija je u jednom tromjesečju uložila rekordnih 30 milijardi dolara u AI, uglavnom kroz svoju cloud uslugu Azure.
No Microsoft uglavnom prodaje računalnu infrastrukturu drugim AI kompanijama. Ako te tvrtke ne uspiju masovno unovčiti AI proizvode – što nije lako kad su korisnici navikli na besplatne opcije poput ChatGPT-a i Claudea – cijeli sustav mogao bi se srušiti poput kule od karata.
Među AI tvrtkama vlada utrka za vrhunskim talentima, a pojedincima se nude ugovori vrijedni i do milijardu dolara kako bi ih se privuklo iz konkurentskih firmi.
Istovremeno, Bijela kuća ne pokazuje interes za regulaciju industrije ni provedbu antimonopolskih zakona, navodi WSJ. To otvara prostor globalnoj konkurenciji – posebno Kini, koja se sve jasnije profilira kao ozbiljan izazivač u utrci za AI dominaciju.
Kamo vodi sve ovo ulaganje i hoće li se isplatiti – ostaje pitanje teško trilijune dolara. Ako se sektor ne dokaže, posljedice bi mogle pogoditi cijelo američko gospodarstvo. Ako uspije, mogla bi se otvoriti nova era tehnološke dominacije.
Mišljenja su podijeljena: dok neki govore o nadolazećem balonu, investicijska kuća Citi nedavno je AI sektor opisala kao početak "dugoročnog uzlaznog trenda".
Za sada, AI kompanije imaju zadatak uvjeriti dioničare – ne samo u financijsku, već i u društvenu vrijednost svojih proizvoda.