Dijelovi Velikog koraljnog grebena pretrpjeli su najveći godišnji pad pokrivenosti koraljima otkad se vode podaci, upozorava novo izvješće australskog Instituta za morske znanosti (AIMS).
Sjeverne i južne grane ovog golemog australskog grebena doživjele su najraširenije izbjeljivanje koralja do sada, a glavni uzrok je toplinski stres uzrokovan klimatskim promjenama.
Veliki koraljni greben proteže se na 2300 kilometara uz sjeveroistočnu obalu Australije i jedno je od najbogatijih morskih staništa na svijetu. No posljednjih godina sve češće se suočava s izbjeljivanjem – procesom u kojem koralji gube boju i vitalne alge zbog previsokih temperatura mora.
"Greben je pretrpio nezapamćene razine toplinskog stresa, što je dovelo do dosad najraširenijeg i najtežeg izbjeljivanja", navodi se u izvješću AIMS-a, koji prati stanje grebena još od 1986.
Prema podacima iz najnovije ankete, provedene između kolovoza 2024. i svibnja 2025., stanje koralja na 124 istražena grebena dodatno se pogoršalo zbog tropskih ciklona i najezdi trnovitih zvjezdača – morskih zvijezda koje se hrane koraljima. No znanstvenici ističu da je zagrijavanje oceana glavni uzrok.
Koralji ne mogu preživjeti ako temperature mora ostanu 1°C iznad njihovog toplinskog praga duže od dva mjeseca. Ako temperatura poraste 2°C iznad praga, koralji ugibaju za otprilike mjesec dana.
"Postoji rizik da ćemo doseći točku nakon koje se koralji više neće moći oporavljati dovoljno brzo između katastrofalnih događaja", upozorava AIMS.
Najpogođenije su vrste iz roda Acropora, koje najbrže rastu, ali su i najosjetljivije na toplinu i omiljena su hrana trnovitim zvjezdačama. "Te koralje prve izgubimo", rekao je dr. Mike Emslie za ABC News. Ipak, dodao je da greben pokazuje sposobnost oporavka ako mu se pruži prilika: "Vrijedi se boriti za njega."
Australska vlada već godinama provodi program suzbijanja trnovitih zvjezdača, injekcijama octene kiseline ili goveđe žuči. Do sada je uništeno više od 50.000 jedinki.
Zahvaljujući tim aktivnostima, AIMS navodi da 2025. godine nije bilo novih najezdi na središnjem dijelu grebena. Ipak, broj trnovitih zvjezdača posljednjih desetljeća znatno je porastao, a glavni uzrok smatra se ispiranje hranjivih tvari s poljoprivrednog zemljišta.
Richard Leck iz organizacije WWF kaže da izvješće potvrđuje kako je riječ o "ekosustavu pod ogromnim stresom".
"Znanstvenici se pitaju što će se dogoditi kad greben više ne bude u stanju oporavljati se kao prije", rekao je Leck za AFP. Upozorio je da su neki koraljni grebeni u svijetu već nepovratno uništeni – i da bi Veliki koraljni greben mogao doživjeti istu sudbinu bez odlučne klimatske politike.
Greben je na popisu svjetske baštine već više od 40 godina, ali UNESCO upozorava da je "ugrožen" zbog zagrijavanja oceana i zagađenja.