Pomoćnica ministra zdravlja ne zna na što će se potrošiti zajam od 75 milijuna eura

Ilustracija: Hina

POMOĆNICA ministra zdravlja Dijana Cimera nije danas znala odgovoriti saborskom Odboru za financije na što će se točno potrošiti 90 posto zajma od 75 milijuna eura kojim će Hrvatska financirati provedbu programa poboljšanja kvalitete i djelotvornosti pružanja zdravstvenih usluga.

Cimera je objasnila da će se veći dio zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj plasirati putem Ministarstva financija, a tek 10 posto ići će kroz Ministarstvo zdravlja, i to, kako je objasnila, za tehničku pomoć u planiranju intervencija i njihovoj provedbi. Ivan Šuker (HDZ) pomoćnicu je upitao na što će se potrošiti dio zajma koji ide Ministarstvu financija, no Cimera nije znala odgovoriti na to pitanje.

Šuker: Zajam će se opet na određeni način potrošiti na financiranje deficita

Budući da je pomoćnicom ministra postala tek nedavno, objasnila je da osobno nije sudjelovala u pregovorima o zajmu te da zato ne može ni reći na što se on odnosi.

"Mi sad trebamo glasati o nečemu, a da ne znamo što će nam taj novac", uzvratio je Šuker i ocijenio da će se zajam "opet na određeni način potrošiti na financiranje deficita".

Odbor se danas bavio i pitanjima jezika u zakonima, nakon što je prvotno planirani "zakon o factoringu" u drugom čitanju preimenovan u "zakon o faktoringu".

Ministarstvo financija odbilo je, međutim, zahtjeve da se riječ factoring prevede na hrvatski jezik i da se predloženi akt preimenuje u "zakon o otkupu potraživanja - faktoringu".

"U Hrvatskoj je još uvijek u službenoj uporabi hrvatski jezik"

Pomoćnik ministra Maroje Lang objasnio je da je "pomalo nespretni 'factoring' iz prvog čitanja preimenovan u 'faktoring', ali da je predloženi 'otkup potraživanja' znatno širi pojam od factoringa, koji podrazumijeva isključivo otkup nedospjelih potraživanja.

Njegovo obrazloženje nije zadovoljilo vanjskog člana Petra Sindičića, koji je upozorio da svi relevantni rječnici factoring prevode kao "kratkoročno financiranje uvoznih i izvoznih poslova".

Predsjedniku Odbora Srđanu Gjurkoviću (HNS) nije jasno zašto factoring nije preveden kao "kontinuirani otkup nedospjelih potraživanja", kako ga je i sama Vlada definirala u obrazloženju konačnog prijedloga zakona.

"U Hrvatskoj je još uvijek u službenoj uporabi hrvatski jezik", rekao je Gjurković.

Bivše radnike Industrogradnje, koji su se predstavkom požalili da se u predstečajnoj nagodbi te tvrtke njihova potraživanja nisu smatrala prioritetnima, kao potraživanja drugih radnika, nego su svrstani zajedno s ostalim vjerovnicima pa su Industrogradnji morali otpisati 12 posto duga, Odbor je uputio da se obrate mjerodavnom sudu.

Šuker je ostao suzdržan u glasovanju o takvom zaključku i poručio da treba dati vjerodostojno tumačenje zakona.