Foto: FAH
PRORUSKI orijentirani separatisti koji su zauzeli zgrade regionalnih vlasti u nekoliko ukrajinskih gradova bit će amnestirani ukoliko "polože oružje i napuste okupirane zgrade", obećao je u četvrtak privremeni ukrajinski predsjednik Aleksander Turčinov.
Turčinov je odgovarao na pitanje zastupnika Stranke regija, nekadašnje stranke svrgnutoga predsjednika Viktora Janukoviča koji je u srijedu iznio prijedlog o zakonu o amnestiji. "Nije potrebno donositi nikakav zakon o amnestiji, jer problem možemo riješiti već danas", kazao je Turčinov.
Proruski separatisti u srijedu su pojačali barikade i pripremili zapaljive bombe u zgradi službe državne sigurnost u Luhansku pošto je vlada u Kijevu upozorila da bi mogla primijeniti silu kako bi uspostavila red. Ta je zgrada jedna od njih nekoliko u istočnoj Ukrajini što su ih zauzeli prosvjednici koji traže regionalne referendume o neovisnosti od Kijeva po uzoru na prošlomjesečni referendum na Krimu nakon čega se taj crnomorski poluotok pripojio Rusiji.
Glasnogovornik policije je opovrgao izvješća da su prosvjednici uzeli taoce u Luhansku, a tu su informaciju zanijekali i prosvjednici.
Prosvjednici u Donjecku i dalje se nalaze u zgradi regionalnih vlasti, ali su vlasti okončale okupaciju u gradu Harkivu.
Rusija: NATO koristi ukrajinsku krizu kako bi opravdao postojanje
Rusko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je u četvrtak NATO da koristi krizu u Ukrajini kako bi opravdao svoje postojanje i povećao svoju privlačnost među zemljama članicama okupljajući ih u zajedničkoj borbi protiv izmišljenog neprijatelja, prenose agencije.
Pošto je izbila ukrajinska kriza, Rusija i Zapad našli su se u slijepoj ulici koja podsjeća na razdoblje Hladnog rata. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen poručio je Moskvi da povuče svoje trupe s ukrajinske granice ili da se suoči s posljedicama u slučaju intervencije u Ukrajini, prenosi Reuters.
Rusko ministarstvo priopćilo je da su Rasmussenove izjave agresivne i da on posljednjih mjeseci nije ponudio nikakav "konstruktivan plan" za rješavanje krize u Ukrajini. Ministarstvo je također naglasilo da Rasmussen svojim izjavama samo pojačava nestabilnost regije.
"Stalne optužbe glavnog tajnika usmjerene protiv nas uvjerile su nas da Savez koristi krizu u Ukrajini kako bi zbio svoje redove protiv izmišljene vanjske prijetnje članicama NATO-a i kako bi ojačao svoju popularnost ... u 21. stoljeću", navodi se u izjavi ruskog ministarstva.
Zamjenik ruskog premijera Igor Šuvalov rekao je za njemački list Die Welt od četvrtka da su ukrajinskom poluotoku Krimu, koji je anektirala Rusija, potrebne investicije koje ne mogu biti pokrivene postojećim fondovima.
"Kad zemlja dobije dva milijuna novih stanovnika ... koji trebaju velika ulaganja, to ne može biti napravljeno jednostavnim preusmjeravanjem novca iz postojećih državnih programa", rekao je Šuvalov dodajući da ceste i luke na Krimu trebaju "ozbiljna ulaganja".
Rusija ima proračunska pravila koja zabranjuju vladino posuđivanje novca u iznosu višem od jedan posto BDP-a i povezuju potrošnju s dugoročnim cijenama nafte. Šuvalov je međutim rekao: "Mislim da je u redu promijeniti ta pravila za dva milijuna novih ruskih državljana na Krimu", rekao je Šuvalov, koji je boravio u Berlinu na poslovnoj konferenciji.
Rasmussen kaže da Rusija mora povući snage ako želi dijalog
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je u četvrtak da Rusija mora povući svoje vojnike s granice s Ukrajinom, kao prvi korak u pokretanju dijaloga o rješavanju ukrajinske krize.
Rasmussen je rekao da je oko 40 tisuća ruskih vojnika raspoređeno duž ukrajinske granice, te da oni tamo nisu zbog vježbe već su "spremni za borbu".
Glavni tajnik NATO-a je na tiskovnoj konferenciji u Pragu tijekom posjeta Češkoj, članici NATO-a, također rekao da bi bilo kakva nova ruska vojna akcija dovela do teških posljedica i uvođenja oštrih ekonomskih sankcija.
Odnosi Rusije i Zapada našli su se u slijepoj ulici zbog ukrajinske krize, koja je eskalirala ruskom aneksijom Krima i jačanjem pobune u istočnim dijelovima Ukrajine u kojima većinu čine rusofoni stanovnici.
"Iz Praga, imam poruku za Rusiju: možete prestati kriviti druge za svoje vlastite postupke, prestati nagomilavati svoje snage, zaustaviti eskalaciju krize i uključiti se u istinski dijalog", rekao je Rasmussen.
"Ako Rusija ozbiljno misli pokrenuti dijalog, prvi korak trebao bi biti povlačenje vojnika", dodao je.
"Svakodnevno dobivamo satelitske snimke. Rusija potiče etničke napetosti u istočnoj Ukrajini i provocira nemire. Rusija koristi svoju vojnu moć da bi Ukrajinu natjerala da postane federalna, neutralna država. To je odluka koju samo Ukrajina kao suverena država može donijeti", rekao je Rasmussen.
On je dodao da NATO ne razmatra vojne opcije te da smatra kako se napredak može postići samo putem diplomacije.
Rusija, SAD, Ukrajina i Europska unija trebali bi sljedećeg četvrtka u Ženevi održati razgovore o okončanju ukrajinske krize, rekli su u četvrtak diplomati EU-a.
Britanija, Švedska i Poljska za policijsku misiju EU-a u Ukrajini
Britanija, Švedska i Poljska zauzimaju se da Europska unija pošalje policijsku i pravosudnu savjetničku misiju u Ukrajinu kako bi pomogla u stabilizaciji zemlje, što je prijedlog koji će vjerojatno razdražiti Moskvu.
Po dokumentu koji je Reuters dobio na uvid, misija EU-a pomogla bi u obnovi ukrajinskog policijskog i pravnog sustava u kratkom roku, što bi joj trebalo pomoći u borbi sa sporadičnim nasiljem u zemlji i položiti temelje za provedbu predloženog sporazuma o slobodnoj trgovini s Europskom unijom.
"Obnova povjerenja u vladavinu zakona u Ukrajini vitalna je za stabilnost. Stoga predlažemo misiju s fokusom na podržavanje policijskog i pravosudnog sustava", navodi se u dokumentu.
Takva misija morala bi dobiti jednoglasnu potporu 28 članica EU-a i malo je vjerojatno da će izazvati oduševljenje u Moskvi, koja ionako optužuje Zapad da se petlja u unutarnje poslove Ukrajine.
"Također bi značila jasnu europsku poruku podrške diljem Ukrajine", kaže se u dokumentu koji će se naći pred ministrima vanjskih poslova EU-a na sastanku u ponedjeljak.
Jedan europski diplomat povezan s ovim pitanjem kazao je Reutersu da ima nekih članica Unije koja misle da u ovom trenutku nema potrebe brzati s ovakvom misijom i žele dati više vremena promatračkoj misiji OESS-a koja se nalazi na terenu u Ukrajini.
London, Stockholm i Varšava smatraju, međutim, da Ukrajini treba jak pravosudni sustav kako bi Kijev mogao provesti ambiciozni sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om.
Kijev i Bruxelles nadaju se da će sporazum, koji je bivši predsjednik Viktor Janukovič odbio u studenome i okrenuo se Rusiji, što je i bio glavni okidač za krvoproliće u zemlji, moći potpisati nakon ukrajinskih predsjedničkih izbora 25. studenoga.
Sporazum je u središtu europskih napora da se Ukrajina približi Bruxellesu i izbavi od ruskog utjecaja, kao i da se ukrajinskim izvoznicima godišnje uštedi 685 milijuna eura u carinskim nametima.
Ruskim zastupnicima u Vijeću Europe oduzeto pravo glasa
Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučila je glasovanjem u četvrtak u Strasbourgu da svojim osamnaesterim ruskim zastupnicima oduzima pravo glasa do konca 2014., kao odgovor na rusko pripojenje Krima.
Parlamentarna skupština VE-a je prihvatila rezoluciju u tom smislu sa 145 glasova nazočnih članova, s 21 glasom protiv i 22 suzdržana. Ruski zastupnici su bojkotirali raspravu koja je prethodila tom glasovanju, ocijenivši ga "lakrdijom".
"Kako bi pokazala da osuđuje i ne odobrava postupke Ruske Federacije prema Ukrajini", skupština je odlučila da će do konca 2014. oduzeti ruskom izaslanstvu pravo glasa, ali i pravo da bude zastupljeno u nekim vodećim tijelima skupštine i pravo da sudjeluje u misijama promatranja izbora.
Odmah nakon glasovanja voditelj ruskog izaslanstva Aleksej Puškov je na tiskovnoj konferenciji zaprijetio da će njegovo izaslanstvo otići iz Parlamentarne skupštine gdje njegova nazočnost više nema "nikakva smisla". Najavio je da će odluku u vezi s time donijeti idućih tjedana.
Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PSVE) - koja nema zakonske ovlasti, a zadaća joj je poticati dijalog, poglavito o pitanjima u vezi s demokracijom i ljudskim pravima - ima u Strasbourgu 318 zastupnika koji dolaze iz državnih parlamenata 47 zemalja članica Vijeća Europe. Među njima je 18 Rusa i 12 Ukrajinaca.
Rusija je već upozorila da će reagirati na svako sankcioniranje u skupštini. Ondje je već bila ostala bez prava glasa 2000. kada je Vladimir Putin počeo drugi rat u Čečeniji.
Rumunjska je za odlučnost i jačanje NATO-a na Istoku
Rumunjska, "veoma zabrinuta" zbog krize u susjednoj Ukrajini, pozvala je u četvrtak NATO da pojača svoje snage na Istoku a Rusiju da spriječi eskalaciju koja bi mogla destabilizirati čitavu regiju.
"Rumunjska je, kao istočna granica Europske unije i NATO-a, na prvoj crti i veoma smo zabrinuti zbog događaja u Ukrajini koji imaju ozbiljne posljedice na međunarodnu sigurnost", rekao je rumunjski ministar vanjskih poslova Titus Corlatean, u razgovoru za agenciju France Presse.
Proruski separatisti zauzeli su u nedjelju zgrade državne uprave na istoku Ukrajine pa su Sjedinjene Države optužile Moskvu da "želi stvoriti kaos" kako bi imala izliku za vojnu intervenciju, kao na Krimu.
"Rumunjska ima veoma jasna i odlučna očekivanja kako bi se Rusija aktivnije uključila u proces dijaloga i spriječila eskalaciju", istaknuo je Corlatean.
Rumunjska, nekad zemlja komunističkog bloka koja je u NATO ušla prije deset godina a 2007. u Europsku uniju, strepi od "širenja" krimskih događaja na čitavu crnomorsku regiju, čime bi se Rusija mogla približiti njezinim granicama.
"Rumunjska ima konkretna očekivanja u vezi s pregrupiranjem i s premještanjem na istok NATO-ovih vojnih kapaciteta, na pomorskom, zračnom i kopnenom području", dodao je.
Ministar nije htio otkriti o kakvom se konkretnom pregrupiranju trenutačno raspravlja, ali je, među ostalim, izrazio zadovoljstvo zbog dolaska šest američkih zrakoplova F-16 koji sudjeluju u vježbi s rumunjskom vojskom.
Izrazivši žaljenje što se u javnosti uglavnom stavlja naglasak na ovisnost Europe o ruskom plinu, Corlatean je podsjetio da je "stvarnost složenija jer i Rusija ovisi o europskom tržištu" u prodaji plina.
Za razliku od drugih zemalja EU-a, Rumunjska nije znatnije ovisna - od 10 do 20 posto, kako koje godine - o ruskom plinu za svoje energetske potrebe.
"Nema koristi od sukoba Rusa i Europljana" ali ako Rusija izabere eskalaciju "mogućnost gospodarskih sankcija EU-a i dalje je prihvatljiva", upozorio je.
Proruski separatisti odbili ukrajinsku amnestiju
Naoružani proruski separatisti u istočnoukrajinskome gradu Luhansku odbili su kijevsku ponudu amnestije za one koji su ovaj tjedan upali u vladine zgrade, a usput su pozvali i druge da se suprotstave proeuropskoj vladi u Kijevu.
Prosvjednici u pancirkama i naoružani kalašnjikovima, pištoljima i drugim vatrenim oružjem, u nekadašnjem sjedištu KGB-a, objavili su da će oružje položiti samo ako Kijev pristane održati referendum o budućnosti te regije.
"Konkretno zahtijevamo referendum o federalizaciji kako bi se čula volja naroda", rekao je Aleksej Koljekin, jedan od vođa prosvjednika koji su se zabarikadirali u toj petokatnici u Luhansku.
Ti zahtjevi podsjećaju na one koje su izrazili stanovnici Krima prije proglašenja nezavisnosti i pripajanja Rusiji. Kijev ih odbacuje i tvrdi da je sve to dio ruskoga plana razbijanja Ukrajine.
U rusofonome istoku Ukrajine raste napetost još otkako je svrgnut proruski predsjednik države Viktor Janukovič, postavljena nova prozapadna vlada, a zatim i Rusija anektirala Krim, što je sve stvorilo najveći sukob Rusije i Zapada od Hladnoga rata.
Američki državni tajnik John Kerry optužio je ruske agente i specijalne snage da potiču separatiste, a Rusija tvrdi da nije tako.
U Kijevu je ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova ponovno zaprijetilo da će silom preuzeti nadzor nad zgradama državne uprave.
Moskva tvrdi da NATO izmišlja rusku prijetnju
Rusija je u četvrtak optužila NATO da se ukrajinskom krizom služi kako bi stvaranjem izmišljene prijetnje opravdao svoje postojanje, a čelnik NATO-a istovremeno je pozvao Moskvu da povuče vojsku s ukrajinske granice.
NATO je objavio satelitske snimke koje navodno prikazuju rusko gomilanje vojske, ali Kremlj je odmah odbacio tu tvrdnju i rekao da su to snimke iz kolovoza prošle godine. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen optužuje Moskvu da se nagomilala četrdeset tisuća vojnika uz ukrajinsku granicu.
Moskva odbacuje strahove Zapada kao "neosnovane". Kaže kako je Rasmussen svadljiv, a ne nudi "nikakav konstruktivan plan", u vezi s Ukrajinom.
"Stalne optužbe glavnoga tajnika na naš račun uvjeravaju nas da NATO pokušava ukrajinsku krizu iskoristiti da učvrsti svoje redove na temelju suočenosti s imaginarnom vanjskom prijetnjom, te da pojača potrebu za Savezom... U 21. stoljeću", kaže se u priopćenju ruskoga ministarstva vanjskih poslova.
Moskva je predložila da Ukrajina neutralnost zapiše u zakon, što bi značilo da neće moći ući u NATO ni u Europsku uniju, a to je kijevskim vlastima neprihvatljivo.