Foto: Hina
GOVOREĆI o radu svog Stručnog povjerenstva za ustavna pitanja koje bi trebalo pripremiti projekt novog Ustava, predsjednik Ivo Josipović danas je istaknuo kako će na pripremi projekta sudjelovati i predstavnici političkih stranaka, stručnjaci iz različitih područja te nevladine organizacije. Očekuje se da rad na projektu neće trajati manje od godinu dana. Na pitanje gdje vidi najvažnije promjene u Ustavu, Josipović je izdvojio jačanje temeljnih ljudskih prava, pitanje ustroja lokalne i regionalne samouprave i segment trodiobe vlasti.
Jedna od važnijih tema su položaj Ustavnog suda i izbor sudaca, kaže Josipović. "Mislim na bolju profilaciju njegove nadležnosti. Mislim da danas pred Ustavni sud dolazi previše predmeta koji bi trebali biti pred redovnim sudovima, a Ustavnom sudu dati dodatnu snagu za najvažnija pitanja, posebice kad je riječ o zaštiti ljudskih prava."
"Velikim lancima se više isplati baciti robu nego je donirati siromašnima"
Govoreći o preporukama za smanjenje siromaštva i dužničke krize koje je izložio prije godinu dana na sjednici Vijeća za socijalnu pravdu, Josipović je poručio kako je na tom području dosta učinjeno, ali bi volio da se neka važna pitanja još jednom razmotre, kao što su ovrhe i ograničavanje visina kamata.
"Posebno tu apeliram na ovu mjeru koja se odnosi na ograničavanje kamate do visine glavnice, to je iznimno važno, ali isto tako one mjere koje se odnose na ograničavanje ovrhe kad je riječ o socijalno ugroženim osobama koje nakon ovrhe nemaju kamo."
Josipović kaže kako je i tek djelomično prihvaćen prijedlog socijalnih samoposluga ili darivanja hranu pred istekom roka u velikim trgovačkim centrima.
"Postoje tu i neki problemi, posebno kod velikih lanaca, kojima se nažalost zbog poreznog sustava više isplati baciti robu kojoj ističe rok trajanja, a koja je upotrebljiva, nego donirati siromašnima. Mislim da tu ima prostora za popravljanje i da bi mjera mogla biti ojačana poreznom motivacijom."
Josipović predstavio teme kojima će se baviti povjerenstvo za ustavna pitanja
Položaj Ustavnog suda i izbor ustavnih sudaca, pitanje referenduma, ustavni nadzor unutarnjeg demokratskog funkcioniranja političkih stranaka, ustroj lokalne i regionalne samouprave te zaštita temeljnih ljudskih prava, neke su od tema kojima će se u idućih godinu dana baviti Stručno povjerenstvo za ustavna pitanja, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednika Republike Ivo Josipović.
Izvijestivši o razlozima pokretanja svoje inicijative za sveobuhvatnom promjenom Ustava, Josipović je naglasio da u projekt promjena ulazi jer smatra da je Ustavu, kao velikom i važnom dokumentu koji je utvrdio našu državnost, kroz ovih 20 godina narušena konzistentnost, a njegov prvotni okvir pomalo postao anakron.
Smatra stoga da je potrebno ponuditi novi temeljni dokument za našu državu. "Nema žurbe. Nije planirano, kako se nažalost kod nas često čini, na 'horuk' kreirati nešto novo i ponuditi to javnosti i Saboru, već je riječ o studioznom radu koji će trajati do kraja mog mandata", istaknuo je.
Nakon što vide ima li prijedlog podršku, predsjednik će ga predložiti Saboru. "Ako budem ponovno izabran - bit ću to ja, a ako ne - netko drugi, ako mu se projekt dopadne", rekao je Josipović.
Ne brine ga oprez koji je u javnosti postoji prema takvim promjenama. Podsjeća pritom da je skepsa postojala i kada je kao saborski zastupnik predlagao promjene vezane uz nezastarijevanje ratnog profiterstva. "Vidjeli ste, dobra ideja je prošla i neke dobre ideje će sasvim sigurno dočekati svoj trenutak", kazao je.
Jednom od najvažniji tema u razmatranju promjena Ustava smatra položaj Ustavnog suda i izbor sudaca tog suda.
"Kada govorimo o položaju Ustavnoga suda, mislim na bolju profilaciju njegove nadležnosti, jer mislim da danas pred Ustavni sud dolazi previše predmeta koji bi u pravilu svoj pravni tijek trebali završiti pred redovnim sudovima", objasnio je.
Ustavnom sudu trebalo bi dati i dodatnu snagu za najvažnija pitanja pravnog sustava, posebice kad je riječ o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a u tom kontekstu i pitanje odnosa našeg Ustava prema europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava, dodao je Josipović.
"Isto tako mislim da je način izbora ustavnih sudaca potpuno pogrešan. Vidimo koliko dugo se ne mogu izabrati nedostajući suci kod nas. Pitanje je i forme i načina i kriterija i tu ima prostora za jednu intervenciju u Ustav", drži predsjednik.
Važno je, nastavio je, bolje, preciznije i domišljenije urediti pitanje referenduma, no ne zato, naglašava, da bi se dezavuirale referendumske inicijative. "Mislim da referendum treba diverzificirati s obzirom na kojoj je razini i kojim se temama bavi", ustvrdio je.
Na ustavnoj razini, smatra, treba unijeti i neke promjene vezane uz članstvo u EU, uključujući europsko građanstvo "i sve posljedice koje iz toga proizlaze za državljane Hrvatske i one europske državljane koji nisu hrvatski državljani".
Naglašava i da je Ustav temeljni akt kojim se štite ljudska prava te smatra da taj korpus treba ojačati, posebice razmisliti o ljudskim pravima treće generacije" (zdravlje, zaštita okoliša, održivi razvoj, obrazovanje, pravo na energetiku).
Kroz praksu, nadalje ističe Josipović, pokazali su se ozbiljni problemi vezani uz hijerarhiju pravnih normi. Nije do kraja jasan odnos Ustav - ustavni zakon - organski zakon, a posebno je ostalo otvoreno pitanje odnosa međunarodnih ugovora i Ustava.
"Mi imamo jasnu odredbu da je međunarodni ugovor ratificiran u skladu sa zakonom iznad hrvatskog zakona i iz toga bismo mogli zaključiti da nije iznad Ustava, međutim u praksi se ne ispituje i nemamo mehanizma da ispitamo je li neki međunarodni ugovor sukladan Ustavu i to smatram ozbiljnim nedostatkom koji treba riješiti", objašnjava.
Ključno je pitanje i ustroja lokalne i regionalne samouprave, naglašava predsjednik dodajući kako je očito da to pitanje "naša politika percipira kao jednim od najvažnijih nezatvorenih pitanja".
"Vidjeli smo da i, za sada neuspjeli, pokušaj promjene Ustava to ima za temu, po mom sudu ne na najsretniji način. I to je tema za koju je, kroz konzultacije koje sam imao s političkim strankama, bilo najviše interes", rekao je.
Dosta prostora postoji i za profiliranje odnosa triju vlasti - zakonodavne, izvršne i sudske. U najkraćem, ističe, trebalo bi ojačati poziciju Vlade u funkciji upravljanja državnom imovinom i vođenja poslovanja za državu.
"Vlada je u poziciji da na dnevnoj bazi donosi odluke i tu je lako prepoznati da zbog određenih nejasnoća i ograničenja postoji strah od donošenja odluka", smatra Josipović.
Važnom temom ocijenio je i izborni sustav jer drži da bi trebalo razmotriti sustav koji bi "ojačao odgovornost izabranih zastupnika u Saboru i na lokalnoj razini prema biračima".
"Tu izborni sustav može učiniti mnogo, a sadašnji, smatram, nije najsretniji", kazao je.
Nedostatke Ustava vidi i u pogledu određivanja demokratskog života u političkim strankama, odnosno mišljenja je da su stranke na neki način ostale izvan jačeg ustavnog nadzora kad je riječ o unutarnjem demokratskom funkcioniranju. "I mnogi iz stručne radne grupe smatraju da je to važno pitanje o kojem treba razgovarati", istaknuo je te dodao da treba ojačati i institut sukoba interesa.
Povjerenstvo je jučer održalo svoj prvu sjednicu, a Josipović je danas istaknuo kako ga čine najistaknutiji profesori ustavnoga prava s različitih fakulteta, različitog svjetonazora dodajući da će se u pripremi prijedloga na različite načine konzultirati i s drugim stručnjacima, povjesničarima, sociolozima, demografima, nevladinim organizacijama, posebice kad je riječ o ljudskim pravima.
"U taj posao ulazimo s puno entuzijazma, očekivanja i nade da ćemo na kraju, bez obzira hoće li to proći ovog trenutka u Saboru, društvu i politici, ponuditi platformu koja može biti osnova za poboljšanje temeljnog pravnog dokumenta", zaključio je.