Ilustracija: Arhiva
STUDIJA "Sukob interesa u istočnoj Europi" predstavljena u Bruxellesu, ističe da Hrvatska, kad je riječ o borbi protiv korupcije i sukoba interesa, stoji lošije nego 2004. godine.
Nitko do sada nije kažnjen za zloporabu obavljanja državne dužnosti, a ni Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nije ustrojeno. Isto je i s klijentelizmom. Najviše se trguje državnom pomoći lokalnoj samoupravi. Povećavala se ako je na lokalnim izborima pobijedila stranka koja vlada na državnoj razini, odnosno smanjivala ako nije izabrana ista politička opcija. No da situacija nije uvijek jednostavna, pokazuje slučaj grada Zadra.
Specifičan primjer Grada Zadra
"Od 2004. do 2006. državna pomoć Gradu Zadru bila je mala, manje od jedan posto proračuna grada. Od 2006. raste više od 20 posto, pa od 2009. ponovno pada. Riječ je o odnosu između Božidara Kalmete i Ive Sanadera. Kad je 2006. počeo dobro kotirati kod Sanadera, Zadar je dobivao više novca. Nakon Sanaderove ostavke nije dobro kotirao kod Jadranke Kosor", izjavio je Munir Podumljak iz Partnerstva za društveni razvoj.
Iako i Rumunjska i Hrvatska kad je riječ o borbi protiv korupcije imaju sličnosti, jer su bivši premijeri obiju država trenutačno u zatvoru, bivša rumunjska ministrica pravosuđa tvrdi da je njezina zemlja iza rešetaka uspjela smjestiti više političara jer ima bolji model antikorupcijske borbe. Savjetuje da ga Uskok kopira.
"U Antikorupcijskoj agenciji sve je integrirano u cjelinu. Policijski inspektori koji ondje rade ne odgovaraju ministru unutarnjih poslova, nego samo glavnom tužitelju pa informacije ne dolaze do političara. Imaju vlastite financijske stručnjake, ne moraju tražiti usluge od drugih eksperata. I, na kraju, imaju vlastiti sustav za prisluškivanje, prisluškuju sami, ne radi to policija za njih. To je sve važno, kako informacije ne bi procurile", poručila je europarlamentarka i bivša rumunjska ministrica pravosuđa Monica Macovei, javlja HRT.