Foto: Index
Hrvatsko gospodarstvo i nije tako sunčano, tim riječima Financial Times na početku svoje analize opisuje sliku sunčane hrvatske plaže.
"Hrvatska je mala zemlja koja je tek prošle godine ušla u Europsku uniju, a nije ni dio eurozone. Ima prekrasne otoke i plaže gdje je život naizgled ugodan. Zbog toga Hrvatska i njezini gospodarski problemi često ostanu nezapaženi".
No, zemlja je već šestu godinu u recesiji, a za to vrijeme izgubila je gotovo 13 posto svog BDP-a. Nezaposlenost se kreće na razini od oko 17 posto, a među mladima doseže gotovo 50 posto.
Vladi nedostaje energije u provođenju reformi, to je socijalna katastrofa
To je socijalna katastrofa koja se ne razlikuje previše od one koja je u posljednjih pet godina zadesila Grčku i Španjolsku. U Hrvatskoj, baš kao i u Grčkoj, postoji neučinkovit javni sektor sa zaposlenima na poslovima koji očito ne služe javnom interesu te samo prikrivaju pravu razinu nezaposlenosti. Ovaj problem je uvećan nedostatkom kompanija iz privatnog sektora koje mogu stvoriti radna mjesta uspješno se natječući na EU tržištu.
Jasno, opća slabost europskog gospodarstva objašnjava neke od hrvatskih poteškoća, ali ne sve. Kada je agencija za kreditni rejting Moody's snizila rejting Hrvatske na razinu "smeće" prošle godine, kao jedan od glavnih razloga navela je inertnost vlade u provođenju reformi. Bila je to poštena ocjena.
Vladi lijevog centra nedostaje energije, želje i samouvjerenosti u izvršavanju esencijalnih reformi kao što su velike promjene u državnom sektoru i stvaranje poduzetničke klime koja bi bila atraktivna stranim investitorima. Programi privatizacije nemaju nikakav smjer. No kada je konzervativna oporba bila na vlasti njihov rezultat bio je mrvicu bolji.
Ipak, svi oni troše previše vremena igrajući se politike u vlastitu korist, što je posebice bilo očito u SDP-ovom izbacivanju bivšeg ministra financija Slavka Linića iz stranke koji se usudio govoriti u korist ekonomskih reformi.
Kada će Hrvatska napokon zasukati rukave i modernizirati državu?
Nije slučajnost što zemlje poput Makedonije, Srbije i Slovenije, koje su također poput Hrvatske nekad bile dio Jugoslavije, imaju velikih poteškoća u prihvaćanju ekonomskih reformi u proteklih 20 godina. Tradicija zapošljavanja u državnom sektoru po političkoj liniji teško izumire u jugoistočnoj Europi.
Članstvo u Europskoj uniji trebalo je pomoći zemljama središnje i istočne Europe opskrbljujući ih milijardama eura kroz fondove regionalne pomoći kako bi se ti novci uložili u modernizaciju infrastrukture i slične projekte. Odličan primjer je Poljska koja je pametno iskoristila novac, kao i Španjolska 1990-ih.
Međutim, Hrvatska se pokazala izuzetno sporom u korištenju sredstava koje im je EU stavila na raspolaganje u svrhu razvoja sedam godina prije priključenja samoj EU. Država hitno treba učinkovite menadžere i jasan pravni okvir.
"Učinkovita uporaba EU sredstava bit će ključna za izvlačenje Hrvatske iz vlastitih navika. Ali najvažnije od svega, Hrvatska treba dašak svježeg zraka u svojim političkim i administrativnim redovima. Bilo bi previše od njih očekivati da priznaju svoje nedostatke i pogreške iz prošlosti. No mogu li barem zasukati rukave i započeti već odavno zakašnjelu modernizaciju hrvatske države?", pitanjem tekst o hrvatskom gospodarstvu zaključuje Financial Times.