UGLEDNI Economist piše kako bi Slovenija mogla postati šesta država eurozone koja će trebati financijsku pomoć nakon Grčke, Irske, Portugala, Cipra i Španjolske.
"Prva bivša komunistička država koja traži pomoć"
"One imaju većih stvari za zabrinutost nakon što su skliznuli u recesiju (GDB je pao 0,2 posto u drugom tromjesečju i očekuje se da će ponovno pasti u trećem)", pišu iz Economista. No, iako će pomoć Sloveniji biti "nezamjetna", bitna će biti činjenica da će se još jedna država naći u "zoni sumraka".
"Ako Slovenija klone, bit će prva bivša komunistička država u eurozoni koja treba pomoć", pišu iz Economista. Dodaju da slovenska koalicijska vlada tvrdi kako može izbjeći traženje pomoći, no pišu i kako su to već čuli od vlada članica koje su na kraju ipak popustile i zatražile "bail-out". Navode da su slovenske dugoročne obveznice ovih dana dostigle kamatu od 7 posto, što je ranije označavalo da se ta država više ne može zaduživati na međunarodnom tržištu.
Najranjiviji je bankarski sektor
"Ovoga mjeseca su i tri glavne agencije za procjenu kreditnog rejtinga snizile rejting Slovenije", piše Economist te dodaje kako je u Sloveniji najranjiviji bankarski sektor, kao što je to bio slučaj i sa Irskom te Španjolskom. Napominju da banke postanu posebno ovisne o likvidnosti koju može dati Europska centralna banka, nakon što od države odustanu strani kreditori.
Pišu da je Slovenija u najveću banku, Novu Ljubljansku Banku, upumpala 1 posto BDP ili 380 milijuna eura. Fitch je upozorio kako bi Slovenija za svoj bankarski sektor uskoro mogla trebati dodatnih 3 milijarde eura. Iz Economista smatraju kako bi taj novac vlada možda mogla namaknuti na stranom tržištu, ali sumnjaju u takvu opciju zato što strani investitori nisu zadovoljni visokim proračunskim deficitom u posljednje tri godine, oko 6 posto između 2009. i 2011. godine, te zbog brige oko duga koji brzo raste.
"Žrtva opasne veze između slabih banaka i slabih vlada"
"Slovenija je još jedna žrtva opasne veze između slabih banaka i slabih vlada koja krizu eurozone čini tako neukrotivom", piše Economist koji dodaje da je Slovenija i žrtva velikog rasta koji je izmakao kontroli. "Od 2004. do 2006. godine su rasli po prosječnoj stopi od 5 posto; u 2007. godini se to proširilo na gotovo 7 posto", piše Economist i dodaje kako je taj rast potican zaduživanjem, što se posebno odnosi na građevinske tvrtke. slovenske tvrtke su po odnosu kapitala i dugova sa dna ljestvice u eurozoni početkom ovog stoljeća došli na razinu višu od prosjeka eurozone do 2010. godini.
List piše da je recesija 2009. i ponovni pad 2011. godine otkrila sve slabosti koje su bile "maskirane" u dobrim godinama. Upozoravaju da je država snažno uključena u ekonomiju, a ne samo u bankarski sektor. "Slovenska proizvodnja se previše bazira na temeljne industrije, a jedan od razloga za to je što nisu uspjeli privući direktne strane investicije", piše Economist.