Diskriminacija u BiH sveprisutna

Foto: Guliver Image/Getty Images

DISKRIMINACIJA po gotovo svim osnovama i dalje je glavni generator kršenja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, a stanje u nekim područjima u proteklim je godinama i pogoršano unatoč brojnim preporukama za koje se očekivalo da će ih vlasti u toj zemlji provesti, upozorio je u srijedu predsjednik Helsinškog odbora BiH (HKBiH) Srđan Dizdarević.

On je u Sarajevu predstavio izvješće o ljudskim pravima što ih je HKBiH zajedno s još nekoliko nevladinih udruga pripremio za raspravu na Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih naroda o stanju u BiH najavljenu za listopad.

To je tijelo u sklopu redovite analize poštivanja ljudskih prava koja se provodi za svaku od 193 države članice 2010. godine dalo čak 125 preporuka vlastima BiH za poboljšanje stanja.

Za četiri godine vlasti BiH su, kako je istaknuo Dizdarević, provele tek četiri takve preporuke.

On je ustvrdio kako je temeljni problem i dalje što u BiH ne funkcionira pravna država a već sam ustav BiH institucionalno zagovara diskriminaciju, primjerice pripadnika nacionalnih manjina.

"Prava građana BiH i dalje ovise o volji sudaca i tužitelja, o tome gdje žive i kojoj naciji pripadaju", kazao je Dizdarević.

Uz nacionalne manjine, pri čemu se to posebice odnosi na Rome, najvećoj diskriminaciji izložene su osobe s invaliditetom te LGBT osobe odnosno pripadnici seksualnih manjina, konstatirano je u izvješću.

Ocjena što ju je Vijeće za ljudska prava UN donijelo još prije četiri godine je da BiH nema problema s s prihvaćanjem različitih međunarodnih konvencija no njihova provedba u praksi najčešće izostaje i to zbog različitih unutarnjih sukobljavanja.

Iako ima zakon o zabrani diskriminacije BiH je jedina država u regiji koja ni do danas nije razvila strategiju za borbu protiv diskriminacije pa je to ključni razlog zbog kojega ova pojava nastavlja postojati, zaključilo je Vijeće UN-a.

Vlastima BiH upućen je i prigovor da ne čine ništa na promoviranju tolerancije a posebice su kritizirani školski programi jer oni mlade ne uče prihvaćanju razlika niti ih potiču na prevladavanje razlika među etničkim i vjerskim skupinama.

Jedna od preporuka upućena vlastima BiH odnosila se i na zabranu djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija.

U izvješću Helsinškog odbora BiH stoji napomena kako je pokušaj provedbe te preporuke propao jer zastupnici u parlamentu BiH iz Republike Srpske nisu željeli glasovati za zakon koji je u popis fašističkih organizacija uvrstio i četnički pokret.