BiH u strahu od zaraznih bolesti, u Bijeljini i dalje bitka za obranu nasipa na Crnjelovu

Foto: Hina

DESETOG dana velike katastrofe u BiH, sve je manje poplavljenih područja, ali sve više bojazni da bi razne zarazne bolesti mogle postati veliki problem.
 

U Bijeljini se i dalje vodi bitka za obranu nasipa na Crnjelovu.
 
Humanitarna pomoć stiže u pogođena područja. Građani BiH pokazuju da se zajedno mogu izboriti protiv svake nevolje, piše Dnevni avaz.

Prema podacima "Agencije za vodno područje rijeke Save, Sarajevo" u 08.00 sati zabilježene su promjene vodostaja rijeke Save.

Vodostaj rijeke Save u Svilaju opao je 2 cm, Šamcu 2 cm, Orašju 2 cm, a u Grebnici je stagnacija vodostaja.

Aktivne su mjere izvanredne obrane od poplava na području Odžačke i srednje Posavine, priopćeno je iz Agencije.

Sava sve manja prijetnja, problem otpad i klizišta

Vodostaj rijeke Save uz općine Bosanske Posavine nastavlja opadati pa se stanje postupno normalizira, no još uvijek su na snazi mjere izvanredne obrane od poplava na području Odžaka i središnjeg dijela posavske županije, izvijestila je u petak ujutro bosanskohercegovačka Agencija za vodno područje Save.

Vodostaj Save snižava se u prosjeku za po centimetar na sat, no u mjestima poput Bosanskog Šamca voda i dalje prekriva ulice i dostiže visinu do jednog metra što za sada onemogućuje provedbu dezinfekcije kao i mjera zaštite od insekata i glodavaca, što je procijenjeno kao hitna zadaća nakon povlačenja vode.


Vodotok Save još uvijek predstavlja prijetnju na području Brčkog jer je raskvašen nasip kod mjesta Vučilovci pa i dalje postoji mogućnost njegova pucanja.

U ostalim dijelovima BiH nastavlja se raščišćavanje ruševina koje je ostavio plavni val.

Maglaj, koji je najteže stradali grad na teritoriju Federacije BiH, dobio je struju i vodu.

Načelnik općinskog stožera civilne zaštite u toj općini Anto Maglica kazao je u petak kako se i dalje uklanja mulj i smeće iz prigradskih naselja.

"Pokrenut je veliki broj klizišta i to je sada poseban problem", kazao je Maglica za BH Radio 1.

U Doboju, koji teritorijalno pripada Republici Srpskoj, strujna mreža još nije u cijelosti osposobljena, a voda u vodovodnoj mreži za sada je samo za tehničku uporabu.

Sarajevski "Dnevni avaz" u petak prenosi kako se pojavio problem s odlaganjem glomaznog otpada što ga je voda ostavila na dobojskim ulicama jer se on po nalogu mjesnog kriznog stožera odlaže na graničnom području prema općini Usora. Stanovnici te općine, koja je pretežito naseljena Hrvatima, strahuju da će se na taj način zagaditi bunari ali i druga izvorišta vode.

"Građani u Usori su uznemireni. Većina je ljuta. Sve ove dane mi pomažemo Dobojlijama da prežive katastrofu, a sada ljudi u Usori kažu: mi njima pomažemo a oni nas truju. Ozbiljno razmišljamo o tome da prestanemo slati pomoć dok se ovo ne riješi", kazao je Josip Krajina iz mjesta Makljenovci.

Objašnjenje iz dobojskog kriznog stožera je kako je otpad odvožen na sporno područje jer nije bilo moguće prići uređenom gradskom deponiju.

Dobojski župnik Pero Ivkić kazao je kako bi mogao razumjeti ponašanje lokalnih vlasti da je rat, no u sadašnjim uvjetima riječ je o veoma opasnom postupku. Najavio je kako će osobno razgovarati s nadležnima da bi se izbjegle napetosti među ljudima.

Umirovljeni general vojske bosanskih Srba Momir Zec, kojega je vlada RS postavila za povjerenika za Doboj, obećao je kako će se otpad više neće slati prema Usori. "Policiji je dat nalog i oni će to zabraniti", kazao je Zec, umirovljeni general koji je zapovijedao postrojbama vojske bosanskih Srba na području Tuzle.

"Avaz" podsjeća kako ga je županijsko tužiteljstvo u Tuzli 2009. godine optužilo za ratne zločine odnosno ubojstvo 57 zarobljenih Bošnjaka u selu Koraj, a predmet je potom prebačen Tužiteljstvu BiH koje je istragu nastavilo i vodi je i danas.

Srbija će poslati u BiH zrakoplove za zaprašivanje komaraca


Srbijanske vlasti odobrit će slanje malih zrakoplova u Bosnu i Hercegovinu kako bi se zaprašili komarci koji su najčešći prenositelji zaraznih bolesti nakon što je tu zemlju razorio val poplava, doznaje se u petak.

Kako su izvijestili iz Vijeća ministara BiH, predsjedatelj Vjekoslava Bevanda je u telefonskom razgovoru sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem razgovarao o suradnji u zaprašivanju poplavljenih područja kako bi se spriječilo širenje komaraca. Vučić je izvijestio Bevandu o tome da Srbija raspolaže s nekoliko zrakoplova opremljenih suvremenim uređajima za zaprašivanje izrazivši razumijevanje za problem s kojim se BiH suočava i istaknuvši da će Srbija rado pomoći Bosni i Hercegovini da se ovaj problem žurno riješi.

Po navodima iz Vijeća ministara, trenutačno stručni timovi vrše procjene o veličini područja na kojemu je potrebno angažiranje zrakoplova te se očekuje da zaprašivanje poplavljenih područja iz zraka krene između tri do pet dana.

Na poplavljenim područjima u BiH nisu zabilježene veće zaraze premda veliki broj leševa životinja još uvijek pluta potopljenim površinama, a stvorena umjetna jezera i visoke temperature pogoduju pojavi zaraza i razmnožavanju komaraca.

Popravljen nasip na Savi


Zaobalne vode iz rijeke Bosne nastavile su i u petak postupno plaviti naselja u općini Orašje u BiH, dok je zaustavljeno nadiranje vode iz Savi na kojoj je popravljen nasip, izvijestili su iz tamošnjeg kriznog stožera upozoravajući da je iznimno teško stanje u cijeloj posavskoj županiji zbog velikog broja uginulih životinja i raširene pojave komaraca.

Po riječima premijera Posavske županije Marijana Oršolića, općina površina nepoplavljenog dijela Orašja se svela na uski dio općine od jednoga kilometra što je posljedica novog vala vode.

"Prijetnja sada dolazi sa zapadne strane odakle je područje poplavila rijeka Bosna i prelila veliku količinu vode. Sada upravo te zaobalne vode predstavljaju problem općini Orašje jer je voda stigla do grada i županijske bolnice u Orašju", rekao je Oršolić za medije u BiH. Oršolić, koji je i predsjednik Kriznoga stožera dodao je da Orašju ne prijeti Sava na kojoj je nasip konačno popravljen kod mjesta Kopanica.

Po podacima Kriznoga stožera na između općina Domaljevca i Šamca koje su 95 posto pod vodom, nalazi se oko 2.000 uginulih životinja čije je uklanjanje započelo tijekom jučerašnjeg dana. Danas je utovareno pet kamiona po 30 tona uginulih životinja koje se odvoze u Inđiju u Srbiji u tamošnju spalionicu.

Poplavljena područja posjetio je u petak i supredsjedatelj državnog Zastupničkog doma BiH Božo Ljubić koji je najavio pokretanje inicijative za rebelansom državnog proračuna da bi se pomoglo poplavljenim područjima te je zatražio od vlasti u Federaciji BiH da subvencioniraju Posavljake budući je veliki broj ostao bez posla u tvrtkama i farmama koje su uništene.

Carina BiH: I za humanitarne pošiljke potrebna dokumentacija

Carinski postupak nad pošiljkama međunarodne pomoći stradalima od poplava koja je upućena u Bosnu i Hercegovinu provodi se prioritetno, no postoje pravila koja se pritom primjenjuju i ona se moraju poštivati, priopćila je u petak Uprava za neizravno oporezivanje BiH (UNO).

Reagirajući na tvrdnje nekih humanitarnih organizacija i prijevoznika koji su se žalili kako su pošiljke humanitarne pomoći na graničnim prijelazima BiH satima nepotrebno čekale na provedbu carinskog nadzora, iz UNO su pojasnili kako se roba koju oni prevoze ne carini, no da se mora provesti evidencija onoga što se uvozi.

Takvu je odluku početkom tjedna donijelo Vijeće ministara BiH uz obrazloženje kako je se mora znati što se u državu uvozi, a iz UNO navode kako to znači da prijevoznici za humanitarne pošiljke trebaju imati popis s podacima o sadržaju, pošiljatelju i primatelju.


Primatelj pak može biti samo registrirana humanitarna organizacija u BiH, organ javne uprave u BiH ili javna organizacija u BiH.

Iz dokumentacije koja prati pošiljku međunarodne pomoći također mora biti razvidno da se radi o donaciji, pri čemu to može biti odvojena izjava pošiljatelja ili naznaka na samom popisu robe.

U carinskim ispostavama zastupnik-špediter za pošiljku humanitarne pomoći priprema i podnosi carinsku prijavu za carinski postupak puštanja u slobodan promet s oslobađenjem od plaćanja uvoznih pristojbi.

Pojašnjeno je i kako lijekovi, medicinska sredstva i sredstva za dezinfekciju po uvozu u BiH moraju biti isporučena isključivo medicinskim ustanovama koje provode daljnju distribuciju.
 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.