Foto: Guliver Image/Getty Images
TREĆINU svih životinjskih i polovicu biljnih vrsta ugrožavaju klimatske promjene koje je uzrokovao čovjek, objavili su znanstvenici pod vodstvom dr. Rachel Warren sa Sveučilišta East Anglia u časopisu Nature Climate Change. Rezultate istraživanja prenijeli su brojni svjetski mediji.
Nebrojene vrste su ugrožene jer klimatske promjene mijenjanju njihova staništa koja im pomalo prestaju odgovarati. Suvišno je napomenuti da bi takav kolaps ekosustava uzrokovao i kolapse u gospodarstvu i poljoprivredi, ali i narušio kvalitetu zraka, dostupnost vode te turizam.
Destruktivan utjecaj na vrste koje svakodnevno susrećemo
Globalna temperatura će do 2100. biti za četiri Celzijeva stupnja viša od predindustrijskoga doba, što bi moglo iznimno destruktivno utjecati na tisuće vrsta koje svakodnevno susrećemo, ali i na one već ugrožene. Predviđa se da će 57 posto biljnih i 34 posto životinjskih vrsta izgubiti najmanje polovicu svojega staništa.
Međutim, šteta se može smanjiti ako se na vrijeme poduzmu odlučni koraci u smanjenju emisije stakleničkih plinova. Gubici bi se, prema istraživanju, mogli smanjiti za čak 60 posto ako se globalno zagrijavanje održi na dva posto više u odnosu na predindustrijsko doba, i to tako da emisije stakleničkih plinova dosegnu vrhunac 2016. te se nakon toga smanjuju za pet posto godišnje. Ako vrhunac emisije, nakon kojega bi uslijedio pad, dogodio 2030. godine, gubici bi bili manji za 40 posto.
Veliki gubici predviđaju se i u Jugoistočnoj Europi
"Provedeno je mnogo istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na rijetke i ugrožene vrste, ali malo je poznato o tome kako povišenje globalne temperature utječe na uobičajene vrste", rekla je Warren. "Ova šira tema o mogućem gubitku vrlo velikih razmjera i raširenih vrsta treba izazvati ozbiljnu zabrinutost jer samo mali pad broja primjeraka neke vrste može značajno poremetiti ekosustav.
Istraživanje je temeljeno na bazi podataka koja sadrži informacije o 49.786 životinjskoj i biljnoj vrsti te računalnim simulacijama klimatskih promjena. Također se ističe da su vodozemci i gmazovi najosjetljiviji na promjene u staništima te da će najteže biti pogođene vrste u subsaharskoj Africi, Australiji, Amazoniji i Srednjoj Americi. Veliki gubici predviđaju se i u Sjevernoj Africi, Srednjoj Aziji te Jugoistočnoj Europi.
Samo mali postotak vrsta životinja - četiri posto - mogao bi profitirati od predviđenih klimatskih promjena te proširiti svoje stanište za više od 50 posto. Ni jednoj biljnoj vrsti takva promjena ne bi odgovarala.