HRVATSKA će u osmini finala Svjetskog prvenstva u Kataru u ponedjeljak, u 16 sati, igrati protiv Japana, reprezentacije s kojom se dvaput susretala u skupinama SP-a (1:0 u Francuskoj 1998., 0:0 u Njemačkoj 2006.), a sad će prvi put u nokaut-fazi mundijala.
Možda najveća poveznica hrvatskog i japanskog nogometa je Mihael Mikić, koji je u Japanu proveo zadnjih devet godina karijere nakon odlaska iz Dinama. Najveće ime pristiglo iz Japana u Hrvatsku i dalje je legendarni Kazuyoshi Miura, koji je 1999. odigrao 12 utakmica za ondašnju Croatiju, ne postigavši ni gol.
Vjerovali ili ne, neuništivi Miura i dalje igra, 55 mu je godina i ove je sezone na posudbi iz Yokohame u četvrtoligašu Suzuka Point Getters, za koji je u prethodna dva mjeseca zabio dva gola, što unutar jedne sezone nije učinio od 2016. godine.
Ali osim Miure bilo je još Japanaca u hrvatskom nogometu, pa i u prvoligaškom društvu, u kojem su trenutačno dvojica. Ne tako davno bilo ih je dosta u nižim hrvatskim ligama, a prije nekoliko godina za Dinamovu je drugu momčad igrao sin predsjednika japanskog nogometnog saveza.
Prvi je bio Miura
Miura je bio prvi Japanac u hrvatskoj ligi. Iako je 1999. u Croatiju doveden kao reprezentativac, koji je ukupno u 89 nastupa zabio 55 golova, tijekom svog kratkog boravka u Zagrebu više je doprinio marketinški nego igrački, budući da u 12 nastupa nije zabio ni gol, ali privukao je u grad na desetke novinara te turiste iz Japana.
Prvi japanski strijelac u HNL-u bio je hajdukovac
Dvanaest godina nakon Dinama, i Hajduk je doveo Japanca. Iz Kashima Antlersa stigao je Masahiko Inoha, koji se upisao u povijest kao prvi japanski strijelac u HNL-u, kad je zabio u pobjedi 3:0 na gostovanju u Lučkom. Za Hajduk je odigrao ukupno 16 utakmica i već u zimskom prijelaznom roku raskinuo ugovor i vratio se kući.
Hara zabio dva gola Dinamu u finalu Kupa
U veljači 2021. iz Tokija je u Istru 1961 stigao mladi napadač Taichi Hara, koji je odmah postao hit asistencijom u svakoj od prve tri utakmice, a u drugoj je Šibeniku zabio i gol u pobjedi 4:2.
Do kraja sezone u prvenstvu je zabio još samo jednom, ali raspištoljio se u Kupu, u kojem je u četiri utakmice utrpao šest golova, među kojima i dva u finalu, u porazu od Dinama 6:3. Možda upravo ta utakmica prelomila je kod Alavesa, koji je vlasnik kluba iz Pule, da ga povuče u svoju momčad.
Arai u Šibeniku, Urata u Varaždinu postao rekorder
U SuperSport HNL-u trenutačno igraju dva Japanca. Veznjak Haruki Arai na posudbi je do kraja sezone u Šibeniku, za koji je zaigrao 18 puta, bez gola ili asistencije. U Varaždinu je pak Itsuki Urata, koji je postao rekorder po broju nastupa u prvoj hrvatskoj ligi među Japancima.
Urata je u Varaždin stigao na ljeto 2020. kao slobodan igrač, nakon što mu je uoči pandemije istekao ugovor s ukrajinskom Zorjom. U 23 utakmice postigao je jedan i namjestio pet golova, ali nije uspio pomoći Varaždincima da ostanu u društvu najjačih.
Otišao je u Slovačku, ali vratio se u Varaždin samo pola godine kasnije i pomogao mu da se vrati među prvoligaše. Ove je sezone u SuperSport HNL-u nastupio 10 puta i imao jednu asistenciju. S ukupno 33 nastupa u HNL-u japanski je rekorder.
Niz Japanaca u Međimurju, sin predsjednika saveza u Dinamu
Osim ove petorice, bilo je još Japanaca u hrvatskom nogometu, ali u nižim ligama. Henta Sato i Shun Takano prije osam godina igrali su u Prvoj međimurskoj ligi, a slijedili su ih Tomoki Kai, Daigo Ogino i Rei Arimitsu. Takeshi Miki je u dvije godine u Stupniku i Valu iz Kaštel Starog sakupio ukupno tri nastupa.
U puno uglednijem društvu nogometom se bavio Rintaro Tashima (na naslovnoj fotografiji), koji je 2017. bio u Dinamu i sakupio šest nastupa za drugu momčad. Rintaro je u Dinamo došao preko Mihaela Mikića jer je tražio klub izvan Japana, gdje su ga svi prvenstveno gledali kao sina Kozoa Tashime, predsjednika saveza i člana FIFA-ina vijeća, nego kao ozbiljnog nogometaša. Nakon odlaska iz Zagreba, nema podataka da je više igrao nogomet.