…ali nije da su mu ovi otežavali.
Nekoliko mjeseci ljevičarske kampanje protiv Thompsona svodilo se na vrlo rudimentarnu argumentaciju: 1) bit će mrtvih na hipodromu i 2) zar fašistička obilježja smiju u glavni grad RH?
Drugim riječima, Thompson je imao relativno lak zadatak. Kapitalistički korporativni pristup koji njegov tim zagovara otkad se vratio u akciju imao je dva – u svojoj srži – jednostavna zadatka.
Za sigurnost na hipodromu pobrinuli su se još i prije koncerta: višetjedna kampanja benignog PR-a pozivala je posjetitelje da pokažu mrskim sotonskim medijima da domoljubi nisu divljaci. Oni koji zaista vole Hrvatsku slavit će je po svim protokolima dobrog ponašanja, a crveni vragovi neće imati ništa o čemu bi mogli pisati dan kasnije.
Nije teško proniknuti u srž: Thompsonov tim dao je obožavateljima neprijatelja, više puta ga jasno navodio i osigurao se da svaki obožavatelj zna da lošim ponašanjem neće razočarati samo dobroćudne djelatnike MUP RH, nego i – osobno – g. Marka Perkovića.
Budući da ga obožavatelji percipiraju kao brata Ante Gotovine, zamislite koliko bi grozno bilo da domoljubu dođe Ante Gotovina, stavi mu ruku na rame i tiho, ali autoritativno, izgovori kobne riječi: “Razočarao si Boga i Hrvate. Neka ti oni oproste… jer ja ne mogu.”
Ali na stranu moje vruće fantazije. Kao što je jasna i činjenica da nam nije vruće nego sparno, tako je jasno i da se sinoć vodio rat protiv medija, komunizma i svega “nenormalnog” (neće to nitko napisati, ali znamo svi da se to odnosi na pederluk, ajde ajde). I to nikad lakši – moraš samo pjevušiti i ne činiti ništa više od toga. Ljevičarski hajp je, kao što to obično biva, ne samo potpuno promašio, nego i dao Thompsonu sve potrebno da izdominira u svakom pogledu.
Drugi zadatak bio je…
Jedino što su još ljevičari mogli prigovoriti bile bi očigledne reference na sve boje, okuse i mirise fašizma.
Moje pitanje ljevičarima je jednostavno: znate li vi uopće tko je Marko Perković?
Lik profesionalno vozi slalom oko ovakvih pitanja već 30 godina, zbog čega rijetko i daje intervjue. Na sva pitanja o fašizmu g. Perković ima toliko zgodnih i opravdanih izlaza: on je samo mladić koji je ratovao za domovinu; ZDS ima potpuno drukčije značenje kad padaju srpske granate oko tebe; on u pjesmama samo pjeva o pozitivnim stvarima; on secira hrvatske povijesne događaje i logično je da je narator pjesama pristran; on samo želi očuvati tradicionalne vrijednosti; i tako dalje.
@index.hr Publika i Thompson su uzviknuli "Za dom spremni". #indexhr #foryoupagе #foryourpagе #viralvideos #croatia #thompson #fyp #concert ♬ original sound - Index.hr
I tko mu može prigovoriti?
Na stranu svi slojevi mišljenja koje ja imam o ovoj propagandi koja se svodi na kapitalistički švedski stol ekipe kojom je g. Perković okružen, a na stranu i dugoročni utjecaj svega ovoga na mlade umove, činjenice su činjenice: ljevičari što napadaju Thompsona zvuče kao razmažena djeca. Apsolutno niti jedan argument koji su imali nije prošao test vremena, što znači samo jedno: danas i sutra ćemo vidjeti hrpu kolumni o generalnoj šteti koju će prouzročiti Thompson kao brend kojem se pridaje tolika pažnja. Bilo bi predivno kad bi bar netko stavio agendu sa strane i zapitao se uz malo znatiželje zašto se Thompsonovom brendu pridaje tolika pažnja…
Primjerice, nije da se hvalim, ali evo ovako
Ali taj film nećemo gledati jer nitko od nas nema vremena čitati članke konzumirati sadržaj i onda još promišljati temeljem toga. Mediji (a pogotovo asocijalna medija čijim skrolanjem počinjemo i završavamo dane) su vam toliko smanjili toleranciju na dosadu i očekivanja od tekstova sadržaja da bi vas ova rječna salata jedva zadržala dulje od 5 sekundi čak i da je na videu tiku toku pjeva majmun koji udara činele.
Jedino što drajva trefik i farma klikove – juzer engejdžmenat da ne spominjem – nedvosmislena su huškanja. Kvaka je u tome što smanjenjem našeg kolektivnog raspona pažnje postaju sve ekstremnija, a trenutno smo u točki gdje smo jedva trepnuli na spomen trećeg svjetskog.
Zaboravljate li da je lik je stvorio i iznio neke ogromne pjesme? U važnim trenucima za poslijeratno hrvatsko društvo jedini je na visokoj razini spajao svoje pop afinitete s tematskim rasponom i ideološkim opredjeljenjima za koje su mnogi Hrvati jedva čekali dobiti neki glas koji će sve to izgovoriti.
Ako napraviš pjesmu koja ljude baca u trans kao Lijepa li si i Geni kameni, nije da se baš moraš truditi da bi dorastao očekivanjima publike. U ovoj točki on je samo moderator nacionalnog ponosa i katalizator mita o domoljublju koji on sam, kao očigledno introvertirana i suzdržana osoba koja se verbalno ne izražava najraskošnije, već jako dugo ne perpetuira dalje od onoga što je marketinški prijeko potrebno.
Njegovi sljedbenici mogu pjevati što im padne na pamet prije nego počne i nakon što završi službeni program, ali tijekom koncerta nema zajebancije s paricama i brendom.
Ionako svaka ideologija ima svoje rupe. To je i logično: ljudska bića imaju ograničene sposobnosti društveno korisnog djelovanja na štetu osobne koristi. Osuđeni smo na život u ovom nedoraslom društvu, iako svi znamo da bi to moglo biti puno bolje. Samo što ljevičari, uz sve svoje dobre namjere, jednostavno iz godine u godinu ne znaju gdje im je glava i olakšavaju posao desničarima do te mjere da na izborima pobjeđuju sami sebe - isto kao što je i ovdje Thompsonov fokusiran tim napravio potpune budale od njih.
Ono što ja želim reći je da nije problem jedan slučaj, problem je šira slika.
Znate dobro tko najviše profitira od nje, ali zauzdajte na trenutak kompetitivni osuđivački mentalitet i prisjetite se tko snosi najveću štetu.
Odmorite se i naspavajte, sutra je radni dan, trebate držati RH na nogama da državne službe imaju odakle cuclati!
*ovaj tekst nije napisan uz pomoć AI-ja
Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala.