Foto: Pero Mrnarević, Facebook
PROŠLE je godine poznati hrvatski umjetnik Pero Mrnarević pridobio popriličnu pozornost Zagrepčana i njihovih gostiju porukama koje dizajnom neodoljivo podsjećaju na upozorenja s kutija cigareta, a sadržajem gađaju ravno "u sridu". Iako su u međuvremenu nestale s gradskih fasada, ovih su dana ponovo postale hit na društvenim mrežama.
O nikad aktualnijim porukama koje diraju u bolna mjesta - politiku, medije, taštinu, čak i obitelji i društvo uopće - za Index je progovorio sam Mrnarević.
"Za izložbu hrvatskog dizajna 1314 gdje se javnost prvi i jedini put dosad mogla susresti s njim, natpis upozorenja na kutiji cigareta može stvoriti dojam da osim cigareta, za pojedinca u društvu drugih/većih opasnosti nema. Također, natpis upozorenja na kutiji cigareta povećava društvenu hipokriziju. Ništa manje raširene i maligne pojave u društvu od pušenja, poput sebičnosti, konformizma, prenaglašene ambicije za političkom moći, ili pak umjetničkom karijerom itd. također zaslužuju vidljivo istaknute natpise upozorenja. Utoliko više što su pogubnije po zdravlje kako pojedinca tako i društva (u) koje(m) zaostaje", kaže Mrnarević.
Kako ističe, cilj cijelog projekta jest na pomalo duhovit i kreativan način razotkriti taj golemi jaz između naših proklamiranih vrijednosti i postupaka kojima ih svakodnevno praksom negiramo i zatiremo, kao i upozoriti na sudbine koje čekaju one koji se odluče za neutabane staze u životu - "sve dakako u nadi da će takvih slobodnomislećih i odvažnih ljudi, usprkos svemu, s vremenom biti sve više".
"Budući da naša hipokrizija i naše slabosti, kao i vrijednosti nemaju rok trajanja, rad je također zamišljen kao work-in-progress koncept bez datuma isteka roka trajanja, a trebao podsjećati i na te vrijednosti, ali i na naše podbačaje u mainfestiranju istih. Doduše točno je i to da u ovom postizbornom ludilu koje se događa ovom posve moralno raspadnutom društvu, njihov smisao dobije dodatni značaj", kaže Mrnarević.
Njemu samom osobno su najdraže one koje se odnose na sebičnost, ulizivanje i umjetnost, a priznaje da je i njega samog iznenadila reakcija građana.
"Reakcije javnosti su i na moje iznenađenje uglavnom izrazito pozitivne. Valjda su ljudi toliko iziritirani postojećim stanjem u društvu i nemogućnošću da ih se čuje, da im ove poruke posuđuju glas da vrište, psuju, šprdaju, da na neki način uzvrate svima onima koji su takvom stanju aktivno pridonjeli. Osjećam potrebu da se još jednom zahvalim svima onima koji su podijelili moje poruke s drugima", rekao je za Index, ujedno pozivajući građane da mu se pridruže u daljnjem širenju poruka.
"Nadam se da će i ulice drugih gradova uskoro imati priliku poslat poruku svojim građankama i građanima. Ukoliko ima zainteresiranih da mi u tome pomognu, pozivam ih da mi se jave na Faceu, pozivom ili nekim drugim medijem", kaže Mrnarević.
"Breht kaže da Umjetnost nije ogledalo koje odražava svijet, već čekić kojim ga treba oblikovati. Ja sam nešto suspektniji naspram pojma Umjetnosti budući da je ona za mene društveni konstruk, a u tom društvu, elita - svojevrsni 'gatekeepersi' određuju što umjetnost je i što nije, ali činjenica je da kreativnost nosi ogroman potencijal za društvenu promjenu", rekao je za Index.
U tom kontekstu ni on, kao ni mnogi drugi, nije ostao imun na teške izbjegličke priče koje posljednjih mjeseci potresaju svijet.
"Izbjeglicama se bavim zbog vlastitog osjećaja srama što pripadam civilizaciji koja je toliko podbacila u odnosu na vlastite proklamirane humanističke norme po pitanju izbjeglica, da je pitanje zašto se još uvijek smatra civiliziranom. Ti ljudi u nevolji ogromna su nam prilika da postanemo bolji ljudi, ali isto tako su nam često pomogli razotkriti i vlastito licemjerje, i mi bismo im u najmanju ruku trebali bit zahvalni za to. U svakom slučaju ću se u svom budućem radu pozabaviti ovim temama jer ti ljudi nisu druga vrsta", napominje Mrnarević, dodajući da se s politikom i političarima i onako redovno bavi kroz svoj rad.
Njegove poruke koje su privukle pozornost javnosti svakako su dobar primjer toga. Mrnarević, inače, ima diplomu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, postdiplomski studij je završio na Central Saint Martins College of Art & Design u Londonu, a magistrirao je Filozofiju obrazovanja na Faculty of Education u Cambridgeu, UK. Osim na gradskim ulicama, izlagao je svoje crteže, ilustracije, slike i skulpture na više međunarodnih i domaćih skupnih i samostalnih izložbi.