GRICKANJE noktiju, mucanje i vrpoljenje samo su neke od navika koje je često moguće primijetiti kod zabrinutih i tjeskobnih ljudi. No, ako je vjerovati znanstvenicima, čini se da su ovi ljudi i inteligentniji od drugih.
Još 2015. godine Sveučilište u Ontariju u Kanadi provelo je istraživanje na 100 studenata kako bi provjerili koliko se brinu. No, došli su do neočekivanog rezultata - oni studenti koji su bili tjeskobniji su postigli bolje rezultate na verbalnom testu inteligencije.
Čak je i Jeremy Coplan, psihijatar iz medicinskog centra SUNY Downstate u New Yorku, otkrio da oni koji imaju teži oblik generaliziranog anksioznog poremećaja imaju viši kvocijent inteligencije od onih koji imaju blaže oblike anksioznosti.
"Zabrinuti um je um koji pretražuje, a pametniji ljudi mogu imati kognitivnu spretnost da ispitaju više kutova bilo koje situacije, bilo u dobru ili u zlu", smatraju znanstvenici.
Prema njima, djeca koja se brinu mogu biti pažljivija ili marljivija u školi i stoga poboljšavaju svoju inteligenciju. Također, pametni ljudi uvijek mogu pronaći još stvari zbog kojih bi se trebali brinuti.
Sve ovo potvrđuju i podaci da su čak i najbolji mislioci u povijesti, poput Charlesa Darwina, Abrahama Lincolna i Nikole Tesle, imali anksiozne poremećaje.