Bugatti je planirao Veyron od megavata, a onda ga je jedan čovjek zaustavio: "To je premalo".
Da nije bilo vizionarskog pogleda jedne osobe u Bugattiju, prije Chirona bismo svjedočili MegaWatt Veyronu. Da, upravo se tako zvao potencijalni nasljednik sve dok ga nije zaustavio šef kompanije. Tražio je više i stigao je Chiron.
Kad je Bugatti 2016. predstavio Chiron, mnogi su mislili da je riječ samo o evoluciji Veyrona. No ispod karoserije dogodila se prava revolucija. Jedini pravi dio prenesen iz Veyrona bio je 8,0-litreni W16 motor, ali i on je temeljito dorađen. Snaga je skočila na 1.500 KS, u odnosu na 1.200 KS koliko su imali Veyron Super Sport i Grand Sport Vitesse.
Prema priči koju je za Top Gear ispričao Frank Heyl, danas direktor dizajna u Bugattiju, postojao je i drukčiji plan koji je mogao promijeniti povijest marke.
Heyl je u Bugatti stigao još dok je Veyron bio u proizvodnji i sudjelovao je u razvoju njegovih posebnih verzija, ali i u stvaranju Chirona. U razgovoru za Top Gear otkrio je da je u vrijeme rada na Veyronu Super Sport postojao projekt nazvan "MegaWatt".
Ideja je bila razviti Veyron sa snagom od jednog megavata, odnosno 1.000 kW ili 1.360 KS. To bi bio savršen most između standardnog Veyrona i kasnijeg Chirona. Osim tehničke logike, brojka je zvučala i marketinški savršeno, auto sa "snagom od jednog megavata". Uz manji redizajn, takav bi model bez problema pronašao kupce među ultrabogatima.
Ali onda je šef kompanije to promijenio. Naravno, ne govorimo o Rimcu koji je stigao puno kasnije, već o Ferdinandu Piëchu, koji je bio inženjer po zvanju, ali i po praksi.
"Trebao se zvati MegaWatt Veyron", rekao je Heyl. "Sve dok jednog dana kroz vrata nije ušao gospodin Ferdinand Piëch s grafovima. Bio je inženjer, pa ih je sam nacrtao, odnos snage i otpora zraka. I rekao je: 'Ako imamo 1.500 KS, izračunao sam da možemo ići 450 km/h, gospodo.'"
Kad takvo nešto kaže Ferdinand Piëch, ljudi slušaju. A brojka o kojoj je govorio bila je brutalna, 450 km/h, što je osjetno više od Veyrona.
Ta ambicija praktički je ubila ideju MegaWatt Veyrona. Jedan megavat više nije bio dovoljno impresivan kad se na stolu našlo 1.500 KS. No problem nije bio samo u snazi. Veyron jednostavno nije bio aerodinamički ni konstrukcijski spreman za takve brzine.
"Da biste išli 450 km/h, trebali biste stražnji kraj kakav smo implementirali na Chironu, kao i puno veće usise zraka", objasnio je Heyl za Top Gear.
Gledajući unatrag, teško je osporiti tu odluku. Piëch je bio predsjednik uprave Volkswagena od 1993. do 2002. te predsjednik nadzornog odbora od 2002. do 2015. Bio je unuk Ferdinanda Porschea, ali i čovjek koji je oživio Bugatti te gurao VW grupu prema ekstremnim projektima poput luksuznog Phaetona ili dizelskog monstruma Q7 V12 TDI.
Upravo je njegova opsesija brojkama i inženjerskim izazovima na kraju dovela do toga da Chiron dobije još više snage i potpuno novu aerodinamiku.
Ironično, ni Chiron na kraju nije dosegnuo zamišljenih 450 km/h, već je bio limitiran na 420 km/h. Naime, u to vrijeme jednostavno nije postojala cestovna guma koja bi sigurno podnijela veće brzine.
Bugatti je kasnije ipak napravio verziju koja je mogla i brže. Chiron Super Sport 300+ probio je sve granice, a na koncu je kupcima isporučen opet uz limit postavljen zbog guma. Razlog je ostao isti, nijedan proizvođač guma još nije mogao ponuditi serijsku gumu sposobnu izdržati takva opterećenja pri tim brzinama.