Asadova vojska je razbijena, ljudi su sirotinja. Što će se sad tamo događati?
ZVUK slavljeničkih pucnjeva odjekivao je ulicama Damaska u satima nakon pada režima predsjednika Bašara al-Asada. Ipak, radost zbog pada polustoljetne tiranije nije mogla sakriti golemi izazov s kojim se suočavaju islamistički pobunjenici čiji je munjeviti napredak prema sirijskoj prijestolnici privukao pažnju svijeta.
Pobunjenici predvođeni skupinom Hajat Tahrir al-Šam sad moraju pokušati ujediniti zemlju koja je podijeljena nakon dugotrajnog građanskog rata. Kaos koji je uslijedio u satima nakon pada prijestolnice jasno je pokazao veličinu tog izazova.
Godinama sanjali o ovom danu
Ministar zdravlja Sirije izjavio je da je tijekom slavlja ubijeno najmanje 28 ljudi. U međuvremenu su civili provalili u Asadovu palaču, pljačkali trgovine i krali vreće novca iz središnje banke, što je dovelo do toga da su pobunjenici proglasili 13-satni policijski sat.
Poslije toga, osim povremenih zalutalih metaka, tišina je bila prekinuta samo zvukom zračnih napada. Izrael je kasnije objavio da je napao "strateške vojne sustave, preostale kemijske kapacitete i rakete dugog dometa" koji su pripadali Asadovoj vojsci.
"Pucnjave su trajale 11 sati. Nakon četiri sata počeo sam plakati, osjećao sam se kao da me muče. Čim je pucnjava počela jenjavati, Izraelci su počeli bombardirati", ispričao je CNN-u 25-godišnji odvjetnik i stanovnik Damaska, koji je želio ostati anoniman iz sigurnosnih razloga.
Pobunjenici su godinama sanjali o ovom danu, ali čak i oni izgledaju iznenađeno brzinom i lakoćom svog napretka. Sada je njihov zadatak zadržati kontrolu nad sirijskom Pandorinom kutijom, izbjeći vakuum vlasti i spriječiti kaos koji gotovo neizbježno nastaje kada padne 50-godišnji režim u svega nekoliko dana. Zasad nije jasno u kojem će obliku nastati sljedeća vlada.
Al-Džolani kao glavno lice pobune
Čini se da bi o budućnosti zemlje mogao odlučivati Abu Mohamad al-Džolani, vođa Hajat Tahrir al-Šama. Džolani je u subotu stigao u Damask. To je označilo njegov povratak u grad u kojem je odrastao, prije nego što ga je napustio kako bi se pridružio Al-Qaidi u borbi protiv američkih snaga u Iraku.
Četiri godine vodio je Al-Qaidin ogranak u Siriji, Al-Nusra front, no na kraju je javno raskinuo veze s Al-Qaidom, ugasio Al-Nusru i objavio rat ISIL-u. Sad šalje umjerene poruke pa je tako prošli tjedan u intervjuu za CNN poručio da pobunjenici planiraju formirati vladu definiranu institucijama i "savjetom koji će odabrati narod".
Hajat Tahrir al-Šam spada među organiziranije skupine u pobunjeničkim redovima jer je posljednjih nekoliko godina upravljao s 4 milijuna ljudi u Idlibu kroz organ nazvan Sirijska vlada spasa. Skupina je već mobilizirala svoje političare kako bi preuzela vlast u velikim gradovima, uključujući Alep, te je rasporedila vlastite policijske snage po ulicama Damaska.
"Imajte na umu da je Idlib mali, bez resursa, ali smo u prošlosti uspjeli napraviti mnogo", napomenuo je Al-Džolani. Ipak, islamistička skupina nikada nije upravljala velikim teritorijem s različitim vjerskim i etničkim manjinama, brojnim naoružanim pobunjeničkim frakcijama i slabim resursima.
6 milijuna Sirijaca pobjeglo tijekom rata
"Idlib je puno manji teritorij za upravljanje, a tri četvrtine stanovništva su raseljeni ljudi, tako da ima mnogo pomoći UN-a i nevladinih organizacija. Hajat Tahrir al-Šam je morao upravljati samo četvrtinom stanovništva", objasnio je Aaron Y. Zelin, viši suradnik na Washington Institutu.
Čak i u Idlibu Al-Džolani je proveo godine pokušavajući eliminirati političke prijetnje, dok su se oni kojima je upravljao žalili na uvjete života i nepravedna privođenja. Sada pokušava stvoriti prijelazni vladin organ za 25 milijuna Sirijaca, kao i dodatnih 6 milijuna izbjeglica koji su pobjegli iz zemlje tijekom građanskog rata.
Kao da to nije dovoljno, mora se nositi i s desecima militantnih grupa koje podržava Turska, koje vjerojatno neće biti spremne da budu marginalizirane u prijelaznom razdoblju, te s moćnom naoružanom kurdskom grupom koja kontrolira velika područja na sjeveroistoku Sirije. Tu su i snažne milicije koje podržava Iran u susjednom Iraku koje treba uzeti u obzir.
Dodatno, dramatičan pad Asada otvara priliku Izraelu. Nakon što je mjesecima vodio ratove na više frontova, Izrael posljednjih dana žestoko bombardira mete u Siriji. Izraelci kraj Asadovog režima promatraju kao priliku da poremete sposobnost Irana da krijumčari oružje kroz Siriju libanonskoj militantnoj skupini Hezbolahu.
Pobunjenici slijede islamističku ideologiju
Jasno je kako Izraelci pokušavaju otvoriti komunikacijske linije s pobunjenicima i osigurati da frakcije bliske Iranu ne zauzmu dio sirijskog teritorija. Izraelska vojska je tijekom vikenda počela preuzimati kontrolu nad demilitariziranom tampon-zonom u Siriji stvorenom u sklopu primirja iz 1974. godine. Rečeno je da je taj potez privremen i da ima za cilj osiguranje izraelske granice.
Ali upad je izazvao osudu, a kritičari su optužili Izrael za kršenje primirja i moguće iskorištavanje kaosa u Siriji za otimanje zemlje. Izrael još uvijek kontrolira Golansku visoravan koju je osvojio od Sirije tijekom Bliskoistočnog rata 1967. i kasnije anektirao, što većina međunarodne zajednice ne priznaje.
Stanovnici Damaska poručili su za CNN kako su sretni što je Asad otišao, ali da su i dalje skeptični zbog islamističke ideologije koju slijede pobunjenici. Primjerice, manjinske skupine poput Alavita, Druza i kršćana morat će se suočiti s potencijalnom primjenom strogog tumačenja šerijatskog zakona.
Al-Džolani je naglasio da su kršćani, Druzi i druge manjine sigurne te da su u Alepu, koji su pobunjenici zauzeli samo nekoliko dana prije Damaska, "crkve i domovi" bili zaštićeni. Međutim, skupine koje se bore za ljudska prava ne skrivaju zabrinutost. Neke su optužile Hajat Tahrir al-Šam i druge antirežimske borce za mučenje i zlostavljanje disidenata u područjima pod njihovom kontrolom.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati