Zrak u Zagrebu već je peti dan zaredom teško onečišćen, pa za građane i dalje vrijedi preporuka da što manje vremena provode na otvorenom te da izbjegavaju sve fizičke aktivnosti vani.
Iako su se vrijednosti štetnih čestica PM2,5 i PM10, kojima se mjeri količina čađe, pepela i dima u zraku, smanjile od nedjelje, ni stručnjaci zasad nisu sigurni kada će zrak u Zagrebu ponovno biti čist. Ili barem čišći. I to sve nema veze s požarom koji se dogodio prošlog tjedna u Svetoj Nedelji.
"Ne znamo jesmo li dosegnuli vrhunac s onečišćenjem. Problem su magla i meteorološke prilike jer taj zrak ne cirkulira i ne odlazi iz grada. Sve ovisi o meteorološkim uvjetima, prometu, griju li se ljudi na drva... Vrijednosti mogu rasti i padati, sve ovisi o situaciji", objašnjava za Index situaciju Bruno Cvetković, zamjenik ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Naime, podaci ekološke karte Ministarstva zaštite okoliša pokazuju kako su mjerne postaje u centru Grada u nedjelju poslijepodne zabilježile 50,35 µg/m³ čestica PM10 te 42,45 µg/m³ čestica PM2,5, što je znatno više od granice prihvatljivosti tih čestica u zraku.
Situacija je danas bila nešto bolja - istih je čestica gotovo upola manje, ali i dalje u razini graničnih vrijednosti, dok su na dvije postaje u Zagrebu vrijednosti i dalje u crvenom.
No, situaciju dodatno otežava i prognoza najavljena za iduće dane. Prema najavama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), magla će biti i u iduća dva dana, a za sutra je upaljen i žuti meteoalarm u karlovačkoj, zagrebačkoj te osječkoj regiji zbog smanjene vidljivosti.
"Građani bi trebali koristiti javni prijevoz, smanjiti korištenje osobnih vozila i, ako je moguće, prijeći s grijanja na drva na plin ili solarnu energiju", kaže Cvetković, ali dodaje kako je glavnina posla na gradskim i državnim vlastima. "Većina toga ovisi o akcijskim planovima država i gradova, jer onečišćenje zraka nije samo lokalno pitanje Zagreba."
"Onečišćenje zraka je globalno pitanje i trenutno je svugdje u Europi problem. Nešto što se dogodilo, primjerice u Indiji, lako može doći i do nas, ovisno o strujanju zraka i atmosferskim prilikama", kaže zamjenik ravnatelja.
Ipak, iako u preporukama NZJZ-a jasno stoji da se boravak na otvorenom posebno ne preporučuje djeci, trudnicama, starijima i kronično oboljelima, za većinu je izlazak iz kuće neizbježan. U tom slučaju zaštitna maska za lice može pomoći, pojašnjava Cvetković, ali samo ako se pravilno koristi.
"Pravilno korištenje nije nositi je cijeli dan, stavljati i vaditi je iz džepa i vješati je na retrovizor. To su jednokratne maske, ali u svakom slučaju mogu pomoći", kaže, pa pojašnjava o kakvim se potencijalnim zdravstvenim rizicima radi.
"Pričamo o riziku prvenstveno nadražaja dišnih putova, kašlju i iritaciji. Poznato je da čestice mogu djelovati i na kardiovaskularni sustav", kaže Cvetković.
Trenutni zrak u Zagrebu Cvetković je najbliže mogao usporediti sa zrakom u zatvorenim i zadimljenim kafićima gdje je ventilacija slabija.
"Različite su metode mjerenja čestica u zatvorenom i otvorenom prostoru, ali se pretpostavlja da su u takvim zatvorenim prostorima, gdje se puno puši, čestice i na puno većoj razini nego što su u okolišnom zraku", zaključuje.
Građani s kojima je Index razgovarao uglavnom se ne obaziru na zrak i preporuke jer sami ne osjećaju posljedice. Na zagađeni zrak žale se uglavnom oni kojima on utječe na zdravlje.
"Jako se loše nosim s ovime, ponekad imam pritisak u prsima, ali ja imam i godina", priča nam 85-godišnji Zagrepčanin koji ovih dana nosi masku, po preporuci svoje liječnice.
"Ja sam baš jučer pričala s frendicom o ovoj magli i baš smo komentirale kako je to vjerojatno većinom smog, to je dosta tužno", rekla je pak mlađa Zagrepčanka, dok nam je student iz Sarajeva rekao da je ovdje situacija ipak bolja nego tamo.
"Uvijek zabrinjavaju ovakve stvari", pričaju građani s kojima smo razgovarali. "To je dugoročno veliki problem, ali pitanje je kako možemo na to utjecati."