Znanstvenici su razvili inovativan tretman temeljen na nanočesticama koji je uspješno preokrenuo simptome Alzheimerove bolesti kod miševa, nudeći novu nadu u borbi protiv ove teške bolesti. Tim stručnjaka s Instituta za bioinženjering Katalonije (IBEC) i Bolnice Zapadne Kine Sveučilišta Sichuan razvio je bioaktivne "supramolekularne lijekove" koji mogu proaktivno popraviti krvno-moždanu barijeru, ključnu za zdravlje mozga, piše Futurism.
Krvno-moždana barijera štiti mozak od štetnih tvari, no kod Alzheimerove bolesti njezin integritet slabi. To omogućuje prodor toksina i nakupljanje štetnog proteina amiloid-beta, koji ometa prirodni sustav čišćenja mozga. Novi pristup omogućuje upravo tim proteinskim molekulama da prođu kroz obnovljenu barijeru i eliminiraju se putem krvotoka.
U nizu eksperimenata na genetski modificiranim miševima, koji proizvode velike količine amiloid-beta proteina i pokazuju pad kognitivnih funkcija, primjena supramolekularnih lijekova dovela je do gotovo trenutačnog smanjenja razine tog proteina. "Samo jedan sat nakon injekcije, primijetili smo smanjenje količine amiloid-beta proteina u mozgu za 50-60 posto", izjavio je koautor i istraživač iz Bolnice Zapadne Kine Sveučilišta Sichuan.
Ovo je obećavajući pristup liječenju bolesti koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta.
"Mnogi su tretmani osmišljeni za uklanjanje amiloid-beta proteina, ljepljivog proteina koji se nakuplja u mozgu oboljelih od Alzheimerove bolesti", rekao je glavni istraživač Giuseppe Battaglia za United Press International. "Neki od njih mogu ukloniti plakove, ali to samo po sebi nije zaustavilo gubitak pamćenja niti dovoljno usporilo bolest."
"Naš rad predlaže drugačiji pristup: umjesto da se usredotočimo isključivo na uklanjanje onoga što je već pošlo po zlu unutar mozga, cilj nam je popraviti sustav koji mozak održava zdravim na prvom mjestu - njegove krvne žile i zaštitnu barijeru", dodao je.
Posebno je uzbudljivo otkriće da su kognitivna poboljšanja kod miševa bila značajna. Miš, čija bi dob bila ekvivalent 90-godišnjeg čovjeka, "povratio je ponašanje zdravog miša" šest mjeseci nakon primanja tretmana. "Dugoročni učinak proizlazi iz obnove vaskulature mozga", objasnio je Battaglia.
"Mislimo da djeluje poput kaskade: kada se nakupljaju toksične vrste poput amiloid-beta, bolest napreduje. Ali kada vaskulatura ponovno počne funkcionirati, počinje uklanjati Aβ i druge štetne molekule, omogućujući cijelom sustavu da povrati svoju ravnotežu."
Iako su rezultati iznimno obećavajući, potrebno je još mnogo istraživanja prije nego što se slični pristupi mogu isprobati na ljudima. "Postoje mnogi napori na životinjskim modelima kako bi se pronašle inovativne metode prelaska krvno-moždane barijere radi poboljšanja učinkovitosti i preciznosti isporuke lijekova", rekla je Courtney Kloske iz Udruge za Alzheimerovu bolest za UPI, "ali još smo daleko od toga da se ove tehnologije dokažu sigurnima i učinkovitima kod ljudi."