FRANCUSKI znanstvenici tvrde da raspolažu dokazima po kojima psi mogu nepogrešivo nanjušiti poseban miris što ga emitira pacijent neposredno prije epileptičnog napadaja, prenosi BBC.
Grupa znanstvenika sa Sveučilišta u Rennesu nada se da bi ovo otkriće moglo pomoći da se predvide napadi osoba koje boluju od epilepsije.
Pas može upozoriti na epileptični napadaj
Otprije je poznato da psi mogu namirisati bolesti poput nekih vrsta raka, potom Parkinsonovu bolest, malariju i dijabetes. Epilepsiju uzrokuje poremećaj električnih signala u mozgu. Bolest može biti nasljedna, uzrokovana moždanim udarom ili nedostatkom kisika pri porođaju.
Neke se obitelji u kojima ima slučajeva epilepsije već oslanjaju na životinje u ovakvim slučajevima. Pas koji spava u dječjoj sobi ostale članove obitelji može upozoriti na potencijalni epileptični napadaj koji se može dogoditi usred noći.
U sklopu zadnje studije, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Scientific Reports, tvrtka Medical Mutts iz Indianapolisa, čiji se zaposlenici bave treniranjem pasa, obučila je pet pasa da prepoznaju miris znoja pacijenta koji ima napadaj. Psima je na izbor dano sedam uzoraka znoja prikupljenih od drugih pacijenata dok su se opuštali, vježbali ili imali epileptični napadaj.
Prvi korak
Dva psa prepoznala su uzorak uzet za vrijeme epileptičnog napada u dvije trećine slučajeva, a preostalo troje u 100 posto slučajeva bilo je u pravu.
"Rezultat je vrlo jasan i prvi je korak u identificiranju mirisa specifičnog za napad. No to zahtijeva detaljnu kemijsku analizu koja će omogućiti otkrivanje specifičnih spojeva", kažu znanstvenici, dodajući da se još ne zna kojim mehanizmom epileptični napadaj utječe na promjenu mirisa znoja.
Pomoć pacijentu
"Potrebno provesti dodatna istraživanja, no moguće je da promjena elektro-aktivnosti pokreće otpuštanje nekih neurohormona koji su okidač specifičnog mirisa ili se povezuju s molekulama koje se opet povezuju sa stresom. Svakako treba razmotriti sve hipoteze", rekla je za BBC dr. Amelie Catala sa Sveučilišta u Rennesu.
Znanstvenici se ipak nadaju da bi i dosadašnje informacije mogle u budućnosti pomoći pacijentima.
"Mogle bi rezultirati značajnim poboljšanjima kada je posrijedi otkrivanje bolesti ili predviđanje napadaja, a zahvaljujući tim saznanjima dobilo bi se na vremenu pa bi se nekoj osobi moglo pomoći da nazove pomoć ili potraži sigurnije mjesto prije nego što se napadaj dogodi", stoji u izvješću.