Roj od desetak tisuća potresa koji je početkom ove godine pogodio područje u blizini grčkog otoka Santorinija bio je uzrokovan protokom rastaljene stijene kroz podzemni kanal, otkrili su znanstvenici. Koristeći se fizikom i umjetnom inteligencijom, uspjeli su precizno utvrditi što je tijekom tri mjeseca uzrokovalo više od 25.000 podrhtavanja tla koja su se kretala horizontalno kroz Zemljinu koru, piše BBC.
Seizmička aktivnost ispod grčkih otoka Santorinija, Amorgosa i Anafija započela je u siječnju 2025. godine. Otoci su doživjeli desetke tisuća potresa, od kojih su mnogi bili jači od magnitude 5.0 i mogli su se osjetiti. Događaji su izazvali zabrinutost među lokalnim stanovništvom i potaknuli brojne turiste na odlazak. Mnogi su strahovali da bi obližnji podmorski vulkan Kolumbo mogao eruptirati ili da je riječ o uvodu u veći potres, poput onog razornog magnitude 7.7 koji je pogodio istu regiju 1956. godine.
Znanstvenici, čija su otkrića objavljena u časopisu Science, izradili su 3D kartu Zemlje oko Santorinija. Svako podrhtavanje iskoristili su kao virtualni senzor, a zatim su pomoću umjetne inteligencije analizirali obrasce povezane s njima. Tim je otkrio da je događaj pokrenut horizontalnim kretanjem magme kroz kanal dug 30 km, smješten više od 10 km ispod morskog dna između otoka Santorinija i Anydrosa. Istraživači procjenjuju da bi volumen magme koja se kretala kroz koru mogao ispuniti 200.000 olimpijskih bazena. Te takozvane "magmatske intruzije" probijale su se kroz slojeve stijena, pokrećući tisuće podrhtavanja.
Glavni autor studije, Anthony Lomax, istraživački geofizičar, objasnio je: "Podrhtavanja djeluju kao da imamo instrumente duboko u Zemlji, i ona nam nešto govore. Kada analiziramo obrazac koji ti potresi stvaraju u našem 3D modelu Zemlje, to se vrlo, vrlo dobro podudara s onim što očekujemo za horizontalno kretanje magme."
Istraživači kažu da se za sada čini da je aktivnost gotova. "Magma je ostala prilično duboko - na više od 8 km dubine - u kori", objasnio je dr. Stephen Hicks s UCL-a. "Znamo da magma može izroniti i eruptirati na površini u roku od nekoliko sati do nekoliko dana, ali budući da se aktivnost sada smirila, možemo biti gotovo sigurni da se talina na kraju zaglavila i ohladila duboko u kori."
Ipak, vulkani mogu ući u dugotrajne faze nemira i nepredvidivosti koje mogu trajati godinama, što je pokazala i nedavna vulkanska aktivnost na jugozapadu Islanda. Znanstvenici ističu kako bi kombinacija umjetne inteligencije i fizike mogla transformirati praćenje, razumijevanje, pa čak i predviđanje vulkanske aktivnosti, čime bi se povećala sigurnost ljudi u seizmički aktivnim dijelovima svijeta.
"U konačnici, ovo bi se moglo koristiti kao alat za predviđanje", zaključio je dr. Hicks. Kad god vidimo skup potresa, "to su podaci koji se mogu koristiti za utvrđivanje najvjerojatnijeg uzroka".