Na Suncu pada kiša. No, ta kiša nije sačinjena od vode, već od pregrijane plazme, a znanstvenici su sada možda konačno otkrili što je uzrokuje, piše ScienceAlert.
Iako zvuči nevjerojatno, fenomen poznat kao koronalna kiša ima neke sličnosti s onom na Zemlji. Sastoji se od hladnih i gustih nakupina materijala koje padaju iz korone, najudaljenijeg sloja Sunčeve atmosfere, prema njegovoj površini. Međutim, umjesto vode, ove "kapi" su plazma - električno nabijen plin temperature od oko milijun stupnjeva. Dok pada, ova plazma prati Sunčeva magnetska polja, stvarajući goleme lukove koji mogu doseći visinu pet puta veću od promjera Zemlje.
Podrijetlo solarne kiše dugo je bilo nepoznanica. Iako se često pojavljuje nakon snažnih solarnih baklji, znanstvenicima je bilo teško modelirati ili predvidjeti ovaj fenomen. Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta na Havajima sugerira da bi ključ mogao ležati u neravnomjernoj raspodjeli elemenata unutar Sunčeve korone. Ovo otkriće proturječi dosadašnjim pretpostavkama ugrađenim u simulacije Sunčeve atmosfere, koje su smatrale da je zastupljenost elemenata relativno fiksna.
"Trenutno, modeli pretpostavljaju da je raspodjela različitih elemenata u koroni konstantna kroz prostor i vrijeme, što očito nije slučaj", kaže Luke Benavitz, student astronomije i jedan od koautora studije.
U svojim novim simulacijama, koje su dopustile promjene u raspodjeli elemenata poput željeza, silicija i magnezija, Benavitz i njegovi kolege otkrili su da se koronalna kiša počela kondenzirati nakon samo 35 minuta. Za usporedbu, raniji su modeli zahtijevali sate ili čak dane zagrijavanja kako bi objasnili isti fenomen.
"Uzbudljivo je vidjeti da kada dopustimo elementima poput željeza da se mijenjaju s vremenom, modeli se konačno podudaraju s onim što zapravo promatramo na Suncu. To čini fiziku živom na način koji se čini stvarnim", dodaje Benavitz.
Znanstvenici vjeruju da promjenjiva zastupljenost elemenata utječe na gubitak energije zračenjem. Nagli porast zračenja uzrokuje drastičan pad temperature na vrhu koronalnih petlji, što pokreće nekontrolirani efekt hlađenja i u konačnici rezultira stvaranjem koronalne kiše.
"Ovo otkriće je važno jer nam pomaže razumjeti kako Sunce doista funkcionira", ističe Jeffrey Reep, astronom i koautor studije. Ova studija ne samo da rasvjetljava zagonetni fenomen solarne kiše, već sugerira i da bi se dosadašnje teorije o zagrijavanju korone mogle morati preispitati.
"Možda ćemo se morati vratiti na početak s istraživanjem koronalnog zagrijavanja, tako da nas čeka puno novog i uzbudljivog posla", zaključuje Reep. Istraživanje je objavljeno u časopisu The Astrophysical Journal.