Žene u Hrvatskoj i dalje zarađuju 13 posto manje od muškaraca

Prema analizi servisa MojaPlaća, koji vodi tvrtka Alma Career Croatia, žene u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca.
To znači da muškarci u prosjeku primaju oko 1.600 eura mjesečno, dok su primanja žena i dalje ispod 1.400 eura.

Manje plaće i na istim pozicijama

Kad se usporede plaće na istoj radnoj poziciji, razlika se smanjuje, ali ne nestaje – žene i tada zarađuju oko sedam posto manje.

Analiza pokazuje da je jaz najveći u sektorima tehnologije i razvoja, gdje su plaće žena u prosjeku 20 posto niže, te u prodaji i uslužnim djelatnostima, gdje razlika iznosi 18 posto.

S druge strane, žene imaju blagu prednost u automobilskoj industriji (oko 5 posto više) i telekomunikacijama (oko 3 posto više).

Utjecaj majčinstva i karijernih prekida

U analizi se ističe da žene češće privremeno prekidaju karijeru zbog majčinstva i brige o obitelji, što ima dugoročne posljedice na njihova primanja i mogućnosti napredovanja.

Na početku karijere razlike su manje – među zaposlenima s manje od godinu dana iskustva žene zarađuju 8 posto manje, no nakon pet godina taj se jaz širi na 15 posto.
Žene rjeđe dolaze do najviših menadžerskih pozicija, a i kada ih dosegnu, njihove plaće i dalje zaostaju za muškarcima, u prosjeku za 15 posto.

Najmanje razlike bilježe se u uredskim i administrativnim poslovima, gdje jaz iznosi oko sedam posto, što pokazuje da se nejednakosti povećavaju s razinom odgovornosti i hijerarhijom.

Manje razlike u državnom sektoru

Najravnopravnije plaće zabilježene su u državnoj upravi, gdje su žene plaćene tek četiri posto manje od muškaraca.
U privatnom sektoru razlike su izraženije – u kompanijama u stranom vlasništvu žene zarađuju 15 posto manje, a u privatnim domaćim tvrtkama 13 posto manje.

Koji su glavni uzroci?

Prema autorima analize, uz diskriminaciju, glavni uzroci rodnog jaza u plaćama su strukturne razlike na tržištu rada i rodni stereotipi.

Žene i dalje češće rade u slabije plaćenim sektorima poput trgovine, turizma i usluga, dok ih je manje u bolje plaćenim područjima kao što su STEM, tehnologija i menadžment.

Ti obrasci, navodi se, pokazuju da rodna neravnopravnost u plaćama nije samo pitanje poslodavaca, nego i šireg društvenog okvira koji oblikuje profesionalne izbore i očekivanja.