Ovih dana ukrajinski parlament je izglasao zakon kojim je ukinuta dugogodišnja autonomija dvije antikorupcijske agencije NABU i SAP. Parlament je podržao zakon kojim glavni tužitelj dobiva pristup svim slučajevima na kojima NABU radi ili može odobriti takav pristup bilo kojem drugom tužitelju. Osim toga, čelnik SAP-a gubi pravo biti dio skupine tužitelja, odnosno o tome odlučuje samo glavni tužitelj.
Nakon izglasavanja zakona, sud je izdao nalog uhititi Viktora Gusarova, zaposleniku elitne NABU jedinice, kojeg je SBU optužio da radi za Rusku Federaciju. Osim njega, uhićeno je još nekoliko detektiva, optuženih po istoj ili sličnoj osnovi.
>> Kakav je to zakon potpisao Zelenski i zašto?
Ukrajinski novinar Jurij Nikolov, jedan od aktivnijih kritičara novog zakona, piše kako je pogoršanje odnosa predsjednika Zelenskog s antikorupcijskim agencijama povezano s istragom o korupciji u proizvodnji dronova od strane tvrtki povezanih s ljudima iz bliskog kruga predsjednika Ukrajine. Prema pisanjima radi se poslu od nekoliko desetaka milijardi grivnji, u koji su uključene osobe poput Andreja Jermaka i Davida Arahamije, dvojice vrlo bliskih ljudi predsjedniku Ukrajine.
Ono što je ključno u cijeloj priči jest da se u velikoj mjeri radi o novcu koji dolazi sa Zapada. U tom kontekstu, ključno je pitanje kakva će biti reakcija Zapada. Zasad je vrlo tiha. Tek su neki veleposlanici izrazili "visoku zabrinutost", a šefica delegacije EU u Ukrajini, Katarina Maternova je nagovijestila da bi Kijev mogao izgubiti pomoć EU zbog odustajanja od reformi.
Glasnogovornik Europske komisije Guillaume Mercier je također bio na tom tragu, iako je naglasio da EU neće pokretati pitanje prekida financijske potpore Ukrajini. Ali općenito, ova tema na Zapadu nije glasno odjeknula.
Očit izračun ukrajinskog predsjednika temelji se na pretpostavci da neće biti oštrih reakcija u obliku zaustavljanja opskrbe oružjem ili financijske pomoći, kao ni kaznenih postupaka ili osobnih sankcija protiv najviših ukrajinskih dužnosnika. Također, američki predsjednik nije zainteresiran za spašavanje antikorupcijskih struktura unutar Ukrajine, jer ih vidi kao strukturu naklonjenu Demokratskoj stranci, što je dobrim dijelom točno.
Za pretpostaviti je da će Kijev Europi ove mjere predstaviti kao privremene dok traje ratno stanje, uz obećanje da će se nastaviti s reformama nakon rata.
Predsjednik Zelenski je ovim potezom zapadne partnere stavio u nezgodnu poziciju. S jedne strane, on demontira sustav koji je Zapad ciljano uspostavio kako bi kontrolirao tokove novaca i omogućio otkrivanje korupcije, što je pogotovo bitno kada se radi o novcu koji Zapad šalje Ukrajini. S druge strane, ako se protiv Ukrajine poduzmu oštre mjere to će znatno oslabiti poziciju Ukrajine u ratu s Rusijom.
Stoga je teško vjerovati da će Europska unija poduzeti neke konkretne korake kako bi "kaznila" Kijev. Pogotovo to ne bi trebao napraviti Washington kojeg iz ranije spomenutih razloga uopće ne interesira ta priča.
Međutim, postoji i druga strana. Predsjednik Trump bi mogao ovo iskoristiti kao vid pritiska na Kijev, ukoliko mu to zatreba ako se Ukrajina ne bude pridržavala sporazuma o mineralima, koji je nedavno potpisan.
Ukrajinska vlada je potpisala sve potrebno za taj sporazum, ali i dalje nije jasno što je obećano i otkad sporazum vrijedi. Neki analitičari smatraju da je potpisivanjem sporazuma, predsjednik Zelenski obećao nešto nedefinirano u budućnosti u zamjenu da dobije određene stvari u sadašnjosti. Naravno, Washington ima neka svoja očekivanja i ako postanu nezadovoljni, reakcija bi mogla postati oštra.
U tom kontekstu, moguće je da upravo iz straha od negativnih budućih događaja i na frontu i na političkom polju, predsjednik Ukrajine pokušava, dok je još moguće, očistiti političku situaciju u zemlji. Time bi se riješio onih koji bi mu mogli uzrokovati određene probleme.
Nije tajna da postoje u Ukrajini strukture koje imaju značajan utjecaj nisu obožavatelji lika i djela aktualnog ukrajinskog predsjednika. Odnosno da iste te strukture pokušavaju između ostalog i kroz NABU i SAP trenutnoj vlasti u Kijevu napraviti probleme. Također, te strukture se povezuje s Petrom Porošenkom, kojem prema pisanjima, prijeti zatvor, zbog ranijih afera, a koje se također gledaju kroz političku prizmu.
Ipak, ni protivnici Zelenskog ne sjede prekrštenih ruku, pa su održani skupovi protiv usvojenog zakona o ograničavanju ovlasti NABU-a. Istini za volji, nisu bili jako brojni, ali su to bili prvi masovni prosvjedi od početka invazije. Praktički sve opozicijske snage su sudjelovale u prosvjednim aktivnostima. Međutim, oporbene snage su slabe. Glavne figure – Porošenko i Kličko ne mogu ugroziti Zelenskog. Porošenko kako je već spomenuto čeka presudu, a za Klička je upitno može li zadržati i funkciju gradonačelnika Kijeva.
Iako, naravno, postoji potencijal za veće prosvjede jer je mnogo građana Ukrajine nezadovoljno vlastima i postojećim stanjem u zemlji, društvo još uvijek nije odlučno napraviti tako veliki korak. Ono što nije zanemarivo za vlasti u Kijevu, što uz dobar dio društva stoji i dobar dio elite. Stvari bi se mogle zakomplicirati ukoliko se organizatori odluče proširiti dnevni red prosvjeda na bezakonje tijekom mobilizacije, pritiske na poslovanje, izvansudska ubojstva itd., odnosno onim temama s kojima se dobar dio građana može povezati.