Znanstvenici prvo odijevaju uginule svinje u odjeću, a zatim zbrinjavaju strvine. Neke omotaju selotejpom, druge isijeku. Životinje stavljaju u plastične vreće ili ih zamotaju u deke. Prekrivaju ih vapnom ili spaljuju. Neke pokapaju pojedinačno, druge zajedno. Potom promatraju. Svinje su dobile neočekivanu ulogu kao zamjene za ljude u istraživanju koje ima za cilj pomoći u pronalasku zapanjujućeg broja nestalih osoba u Meksiku tijekom desetljeća nasilja narkokartela, piše Associated Press.
Obitelji nestalih obično su prepuštene same sebi u potrazi za svojim voljenima, uz vrlo malo podrške vlasti. Sada vladini znanstvenici testiraju najnovije satelitske, geofizičke i biološke metode, kako bi otkrili tragove za koje se nadaju da bi mogli dovesti do otkrića barem dijela tijela.
Broj nestalih u Meksiku naglo je porastao nakon što je tadašnji predsjednik Felipe Calderón 2006. godine pokrenuo rat protiv narkokartela. Strategija koja je ciljala vođe nekoliko moćnih kartela dovela je do rascjepkanosti organiziranog kriminala i povećanja nasilja zbog borbe za teritorij.
Uz gotovo potpunu nekažnjivost, zahvaljujući sudioništvu ili pasivnosti vlasti, karteli su shvatili da je bolje učiniti da osobe koje im stoje na putu nestanu, nego ostavljati mrtva tijela na ulici. Meksičke vlasti ponekad ne žele priznati postojanje problema, a ponekad su zatečene razmjerima nasilja koje njihov pravosudni sustav nije sposoban riješiti.
Nestali u Meksiku predstavljaju cijeli jedan grad. Službeni podaci iz 2013. godine bilježe 26.000 nestalih, no broj sada prelazi 130.000, više nego u bilo kojoj drugoj latinoameričkoj zemlji. Ujedinjeni narodi naveli su da postoje pokazatelji kako su nestanci rašireni ili sustavni.
Ako se nestali pronađu, živi ili mrtvi, za to su najčešće zaslužni njihovi bližnji. Vodeći se informacijama svjedoka, obitelji traže grobove lutajući kroz teritorije kartela, zabijajući metalnu šipku u zemlju i njuškajući miris smrti. Od 2007. otkriveno je oko 6000 tajnih grobnica, a nova otkrića događaju se neprestano. Deseci tisuća posmrtnih ostataka još uvijek nisu identificirani.
Jalisco, savezna država u kojoj djeluje kartel Nove Generacije Jalisco, ima najveći broj prijavljenih nestalih osoba u Meksiku: 15.500. U ožujku su na jednom ranču u vlasništvu kartela u toj saveznoj državi otkriveni ljudski koštani ostaci i stotine komada odjeće. Vlasti su porekle da se radi o masovnoj grobnici.
José Luis Silván, koordinator projekta mapiranja i znanstvenik u CentroGeo, saveznom istraživačkom institutu specijaliziranom za geoprostorne informacije, kaže da su nestali iz Jalisca razlog zbog kojeg je ovdje. Projekt mapiranja, pokrenut 2023. godine, rezultat je suradnje Sveučilišta Guadalajara, Meksičkog nacionalnog sveučilišta i Sveučilišta Oxford u Engleskoj.
"Nijedna druga zemlja ne ulaže toliko snažno, toliko kreativno" u ispitivanje i kombiniranje novih tehnika, rekao je Derek Congram, kanadski forenzički antropolog, čija je stručnost u geografskim informacijskim sustavima nadahnula meksički projekt. Ipak, Congram upozorava da tehnologija nije čudotvorno rješenje: "Devedeset posto potraga riješi se dobrim svjedokom i kopanjem".
Silván hoda pokraj mjesta gdje su znanstvenici prije otprilike dvije godine zakopali strvine 14 svinja. Kaže da možda neće znati koliko dobro tehnologija funkcionira, gdje i kada se može primijeniti, niti pod kojim uvjetima, još najmanje tri godine.
"Cvijeće je niknulo zbog fosfora na površini, to prošle godine nismo vidjeli", rekao je Silván dok je uzimao uzorke na jednom od grobišta: "Majke koje tragaju za svojom djecom kažu da taj mali žuti cvijet uvijek cvjeta iznad grobova i koriste ga kao vodič."
Svinje i ljudi su blisko povezani, dijele oko 98% DNK, što je općepoznato. No za projekt mapiranja važna je i fizička sličnost. Prema podacima Nacionalne medicinske knjižnice SAD-a, svinje nalikuju ljudima po veličini, raspodjeli masnog tkiva te po strukturi i debljini kože.
Veliki kolumbijski dron opremljen hiperspektralnom kamerom leti iznad mjesta ukopa svinja. Obično ga koriste rudarske kompanije, a kamera mjeri svjetlost koju reflektiraju tvari u tlu, kao što su dušik, kalij i fosfor, te prikazuje kako se mijenjaju dok se svinje raspadaju. Šarena slika koju stvara nudi tragove što tražiti u potrazi za grobovima.
Istraživači također koriste termalne dronove, laserske skenere i druge uređaje kako bi registrirali anomalije, podzemna pomicanja i električne struje. Jedan niz grobova zatvoren je prozirnim akrilnim staklom, kroz koje znanstvenici mogu u stvarnom vremenu promatrati raspadanje svinja.
Potaknuti nestankom 43 studenta 2014. godine, Silván i njegovi kolege počeli su prikupljati informacije o radaru za prodor u tlo, električnoj otpornosti i satelitskim snimkama iz cijelog svijeta. Proučavali su istraživanja Sveučilišta Tennessee o ljudskim leševima pokopanim na tzv. "farmi tijela". Promatrali su metode mapiranja grobova koje su se koristile na Balkanu, u Kolumbiji i Ukrajini.
Naučili su nove načine primjene satelitske analize, a zatim započeli svoje prve pokuse ukapanjem svinja i proučavanjem tvari koje kriminalci koriste za zbrinjavanje tijela. Otkrili su da se vapno lako može detektirati, ali da ugljikovodici, klorovodična kiselina i spaljeno meso nisu lako uočljivi.
Chávezov tim nastojao je povezati znanost s onim što su znali o načinu djelovanja kartela. Primjerice, utvrdili su da se nestanci u Jaliscu često događaju duž ruta kartela između pacifičkih luka, pogona za proizvodnju droge i granice sa SAD-om te da se većina nestalih pronalazi u istoj općini u kojoj su nestali.
Iskustvo obitelji nestalih također pomaže istraživanje. Neki su primijetili da se grobovi često nalaze ispod stabala čije korijenje raste okomito, kako bi oni koji kopaju mogli ostati u hladu. Majke nestalih, koje su istraživači pozvali u posjet jednom mjestu ukopa svinja, uspjele su prepoznati većinu neoznačenih grobova samo pogledom, zbog biljaka i rasporeda tla, objasnio je Silván.
Maribel Cedeño, koja već četiri godine traži svog nestalog brata, vjeruje da će dronovi i druga tehnologija biti korisni: "Nikada nisam mogla zamisliti da ću biti u ovakvoj situaciji, da pronalazim tijela, da postanem toliki stručnjak".
Héctor Flores traži svog sina od 2021. godine. Pita se zašto je uloženo toliko vremena i truda u metode koje nisu dovele do konkretnih otkrića, dok su obitelji pokazale rezultate uz vrlo malo službene podrške.
Iako istraživanje još nije završeno, Komisija za potragu Jalisca već koristi termalni dron, laserski skener i multispektralnu kameru kako bi u nekim slučajevima pomogla obiteljima u potrazi za nestalim rođacima. No nije jasno hoće li vlasti u ostatku Meksika ikada biti voljne ili financijski sposobne koristiti ove visokotehnološke alate.