Europska komisija stala je u obranu korištenja poruka koje automatski nestaju s telefona predsjednice Ursule von der Leyen, pravdajući tako brisanje nekih od politički najosjetljivijih komunikacija unutar EU. Prema riječima glasnogovornika, razlog je isključivo tehničke prirode, piše Politico.
"Poruke predsjednice Komisije von der Leyen se automatski brišu nakon nekog vremena, isključivo zbog prostora", izjavio je jučer glasnogovornik Komisije Olof Gill , dodavši: "Inače bi se telefon zapalio."
Ovaj odgovor uslijedio je nakon novinarskog pitanja o tekstualnoj poruci francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, u kojoj je od von der Leyen tražio blokiranje trgovinskog sporazuma EU-Mercosur. Nakon što je Politico izvijestio o toj poruci iz 2024. godine, europski ombudsman je ovog tjedna potvrdio pokretanje istrage o tom dopisivanju.
Iz Komisije tvrde kako je von der Leyen postupala u skladu s internim pravilima. Naime, korištenje poruka koje nestaju preporučuje se u smjernicama Komisije iz 2022. godine.
"S jedne strane, smanjuje rizik od curenja informacija i sigurnosnih propusta, što je naravno važan faktor", rekao je glasnogovornik Komisije Balazs Ujvari. "Tu je, također, i pitanje prostora na telefonu - dakle, učinkovito korištenje mobilnog uređaja."
"Predsjednica se pridržavala ovih internih smjernica i koristi opciju poruka koje nestaju, što objašnjava zašto nismo mogli dohvatiti takve SMS-ove", rekao je Ujvari, ali je i dodao: "SMS-ovi se možda moraju registrirati pod određenim okolnostima - na primjer, ako postoji potreba za daljnjim postupanjem, ako postoji administrativni ili pravni utjecaj."
U slučaju Macronove poruke, Komisija je procijenila da ona nije zadovoljavala kriterije za arhiviranje. Tu je odluku donio Bjoern Seibert, moćni šef kabineta Ursule von der Leyen. "Bio je jedan od aktera koji su sudjelovali u ovoj raspravi", potvrdio je Ujvari. "Predsjednica je procijenila SMS sa svojim šefom kabineta i relevantnim službama unutar Komisije."
Ovo nije prvi put da su komunikacijske navike predsjednice Komisije podigle prašinu. Njezine tekstualne poruke s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom vezane uz ugovore o cjepivima protiv Covida također nikada nisu arhivirane, što je dovelo do istrage ombudsmana poznate kao "Pfizergate".