Neboderi na zagrebačkom Vrbiku, poznati kao Rakete, međunarodni su simbol socijalističke arhitekture i stila poznatog kao brutalizam. Poznati su i kao Richterovi neboderi, po jednom od njihovih arhitekata - i ušli su u povijest svjetskog urbanizma. Danas se raspadaju. Početkom srpnja započela je obnova fasade i betonskih nosača jednog od nebodera koja će trajati mjesecima.
Vrijednost Raketa poznata je u svijetu arhitekture. Nalaze se i na naslovnici važne knjige o stambenim blokovima "Mass Housing: Modern Architecture and State Power – a Global History" autora Milesa Glendinninga.
"To je najvažnija knjiga o masovnom stanovanju danas", kaže dr. Tamara Bjažić Klarin iz Instituta za povijest umjetnosti i najavljuje predavanje tog autora krajem godine u Zagrebu. Rakete su, poput Mamutice ili Kockice, jedinstveno arhitektonsko dostignuće.
O Raketama smo za Index razgovarali s arhitektom Brankom Silađinom, koji kaže: "Oduvijek mi je bilo sumnjivo to vrednovanje – da je jedna zgrada bolja od druge. Što se tiče Richterovih nebodera, oni su više znak nego arhitektura i uistinu nešto predstavljaju u tom dijelu Zagreba".
"Svakako je riječ o specifičnoj arhitekturi koja nije ispred svog vremena, nego je jednostavno silno čitljiv i jasan znak svog vremena. Kad s tih nebodera skinete četiri ugaona stupa, onda je to, izvana i iznutra, klasična i kvalitetna arhitektura tog vremena. Za razliku od onog što se danas radi i što je možda ljepše, a u principu je nefunkcionalno. Današnju arhitekturu karakterizira nefunkcionalnost, dok je ovo sasvim sigurno funkcionalna kuća", tumači.
Silađin naglašava kako se zgrade treba održavati, a ne dopustiti da se dovedu u stanje raspadanja.
"Obnova kuća se ne bi trebala dogoditi, nego ih treba održavati. Kad kupite nove cipele, onda ih čistite. Održavanje kuća je kod nas nepoznata disciplina – kuće u Zagrebu i grad općenito su neodržavani. Sve se izgradi, ali se ne održava", kaže Silađin
"Nekad se gradilo brže – ali nije bio svaki prozor tuđe vlasništvo – nego je bila zajednička imovina. Tezom da smo privatizacijom društvene imovine – zapravo, stravičnom krađom vlasništva svih ljudi koji su to privredili – došli smo do toga da je za održavanje odgovoran vlasnik", dodaje.
"Arhitektura je odraz svog vremena. Treba reći da su arhitekti i urbanisti služinčad svog vremena, dok je arhitektura najprecizniji pokazatelj vremena u kojem nastaje. Kaos u prostoru je kaos društva u kojem nastaje", objašnjava Branko Silađin.
Vesna Meštrić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti i dugogodišnja kustosica zbirke Richter, za Index kaže: "Kompleks tri stambena nebodera poznat pod nazivom Rakete, jedna je od rijetkih zagrebačkih realizacija arhitekta Vjenceslava Richtera koji je nastao u suradnji s Berislavom Šerbetićem, Ljubom Ivetom i Olgom Koržinek između 1967. i 1969. godine.
Richter se ubraja među najznačajnije umjetnike i arhitekte druge polovice 20. stoljeća, čije je stvaralaštvo prvenstveno bilo obilježeno eksperimentom i istraživanjem u području arhitekture, urbanizma i vizualnih umjetnosti. Kada sredinom 1960-ih preuzima vodstvo Centra 51, uključen je u nekoliko arhitektonskih realizacija kao suautor".
"Tako pored Raketa sudjeluje u realizaciji stambeno-poslovne zgrade Astre na Ribnjaku 1969., u suradnji s Vjenceslavom Lončarićem i Krešimirom Cimperšakom te Elektronskog računskog centra na Trešnjevci 1968./1969., s Krešimirom Cimperšakom i Majom Šah-Radović. U svim tim projektima vidljiv je Richterov pristup, osobito u oblikovanju pročelja, gdje se reflektiraju njegova istraživanja u području sistemske skulpture, kojima se upravo intenzivno bavio tijekom šezdesetih godina 20. stoljeća", dodaje.
Najviši neboder u Raketama visok je 70 metara i ima 22 kata, dok su manji neboderi visoki 62 metra. Uz stanove različitih veličina, u prizemlju se nalazi velika garaža, a iznad nje su vrtovi. Predviđeno je da tamo stanari uzgajaju biljke ili da, naprosto, odmaraju na terasi usmjerenoj prema Slavonskoj aveniji i zgradi Vjesnika.
Zagrebačke Rakete neiscrpna su tema arhitekata, urbanista i kritičara arhitekture iz cijelog svijeta.
Richard Morten, autor EU projekta InnovaConcrete opisao ih je ovako: "Jedna od karakteristika ovih zgrada je izražen funkcionalizam koji ih karakterizira. U nedostatku posebnih arhitektonskih elemenata usmjerenih na smanjenje 'težine' izgleda ovih velikih betonskih raketa, strukture djeluju doista brutalno s tankim prozorima koji sugeriraju uske prostore unutra".
"Arhitekti koji stoje iza projekta željeli su svom radu dati izgled nečega što bi se moglo definirati kao 'utopijski'. Utopijska vizija koja je rodila ovaj urbani model danas je, nakon godina lošeg održavanja, u suprotnosti sa slikom propadanja: prazne prizemne katove i javne prostore polako kolonizira priroda, dok zgrade pate od patologija koje su sve vidljivije izvana" navodi Morton.
Daryl Mersom, arhitektonski kritičar putnog magazina Time Out objavio je opis svoje šetnje Zagrebom: "Ne hodam daleko od centra prije nego što naiđem na Béton brut - sirovi beton, odakle potječe riječ 'brutalizam'. Niz Savsku cestu, neposredno prije rijeke, nalaze se Rakete, tri tornja u obliku rakete.
Detalji Raketa privlače moj pogled: podzemno parkiralište, mokro od vode i prekriveno bujnim zelenim lišćem; međusobno povezane staze, izgrađene tako da isključuju pristup svima višim od 180 cm; i bunkerima zaštićena stubišta koja čuvaju južni kraj."
"Rakete, ili 'Richterovi neboderi', kako se u posljednje vrijeme sve češće nazivaju, predstavljaju vrijednu arhitektonsku realizaciju unutar Richterovog opusa i jedan su od značajnijih primjera brutalističke stambene arhitekture u Zagrebu. Sagledamo li ih iz pozicije izvedenih i sačuvanih projekata, ovaj stambeni kompleks ima posebno mjesto u razumijevanju Richterova stvaralaštva, koje je u velikoj mjeri obilježeno teorijskim radom, eksperimentom i istraživanjima odnosa prostora, forme i društvenog konteksta.
Vrijednost Raketa se pritom ne očituje samo u formalnim obilježjima – robusnosti, jasnoći konstrukcije i prostornoj artikulaciji – već i u činjenici da su ovim projektom ostvarena arhitektonska i umjetnička načela samog autora. U tom smislu, izdvajaju se kao važan primjer sinteze promišljanja prostora i likovne ideje, što ih čini relevantnim unutar Richterova opusa", zaključuje Vesna Meštrić, ravnateljica MSU.
Dok traje obnova, možda je Rakete najbolje gledati iz zraka.